Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) trenutno financira razvoj platforme za prikupljanje, integriranje i komunikaciju podataka povezanih s pčelama i oprašivačima. Platforma se temelji na dokaznom konceptu Bee Hub (PoC), u okviru projekta Internet of Bees. Cilj ove nove faze razvoja je standardizacija podataka i razvijanje kanala komunikacija između institucija.

Pčele i drugi oprašivači postaju sve relevantnija tema javnih rasprava. Europske vlasti sve više prepoznaju rizike za okoliš s kojima se suočavaju oprašivači i potrebu za institucionalnim djelovanjem. S obzirom na njihovu važnost za ekosustave, kao i ulogu u našoj prehrambenoj sigurnosti, posvećenost zaštiti oprašivača je u porastu, a točni podaci su ključni za ispunjavanje te obveze.

Upravo zato istraživači, ekološke, zdravstvene i poljoprivredne vlasti te nacionalna pčelarska ili poljoprivredna udruženja kontinuirano prikupljaju podatke o broju i stanju oprašivača.

Nakon što je EFSA zaključila da tri najčešća neonikotinoida štete središnjem nervnom sustavu kukaca, Europska komisija je u travnju 2018. zabranila tri aktivne supstance pesticida. No, spomenuti se pesticidi i dalje koriste u plastenicima i staklenicima.

Premda ne postoji dovoljno podataka za davanje konačnog suda, postoje dokazi o značajnom padu broja oprašivača. Djelovanje čovjeka smatra se glavnim uzrokom. Kao prijetnju možemo spomenuti prenamjenu zemljišta zbog poljoprivrede i urbanizma, koja zatim dovodi do gubitka i degradacije prirodnih staništa. Intenzivna obrada zemljišta dovodi do homogenih površina i nestajanja raznolike flore, čime se smanjuju zalihe hrane i mjesta za gniježđenje.

Na oprašivače mogu utjecati pesticidi i drugi zagađivači, i to izravno (insekticidi i fungicidi), ali i neizravno (herbicidi). Iz tog razloga Europski parlament smanjenje pesticida vidi kao svoj glavni prioritet. Invazivne strane vrste poput žutonogog stršljena (Vespa velutina) i bolesti poput parazita posebno su opasne za pčele. Klimatske promjene i porast temperature, kao i ekstremni vremenski uvjeti još su jedan faktor koji treba uzeti u obzir.

U Parlamentu su upozorili kako čak 76 posto proizvodnje hrane u Europi ovisi o oprašivanju, odnosno oprašivačima, jednim od najugroženijih čimbenika ekosustava Europske unije.