EU je samodostatna po pitanju proizvodnje ključnih poljoprivrednih proizvoda poput pšenice i ječma, te uvelike zadovoljava svoje potrebe kada su u pitanju kukuruz, šećer, mlijeko i meso. Nije najveći problem proizvodnja, neće biti gladi u Europi, već što hrana za građane poskupljuje i mogla bi još poskupjeti, izjavila je hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan, izvjestiteljica eurosocijalista za strategiju „Od polja do stola“.

- U tom smislu problem je više socijalni nego poljoprivredni, stoga i mjere moraju biti takve, usmjerene da svim građanima, a posebno siromašnima, starijima i obiteljima s djecom, osiguraju pristup dostatnoj i zdravoj hrani. Čak i prije krize prosječna hrvatska obitelj je trošila 30 posto primanja na hranu – istaknula je Borzan.

Prošlog tjedna Europski parlament pozvao je na hitnu i znatnu pomoć u hrani Ukrajini te na jačanje neovisnosti EU-a u proizvodnji hrane. Usvojili su rezoluciju o potrebi za hitnim akcijskim planom EU-a kako bi se zajamčila sigurnost opskrbe hranom u i izvan EU-a nakon ruske invazije na Ukrajinu.

S obzirom na poremećaje u uvozu poljoprivrednih proizvoda, zastupnici traže povećanje domaće proizvodnje hrane. Poljoprivredno zemljište, naglasili su, trebalo bi koristiti samo za proizvodnju hrane i hrane za životinje. Kako bi se odgovorilo na neposredne potrebe, zastupnici žele da se 2022. poljoprivrednicima omogući korištenje zemljišta na ugaru (zemlja koja se privremeno ne obrađuje) za proizvodnju proteinskih usjeva. Komisija bi također trebala pružiti potporu najpogođenijim sektorima i mobilizirati pričuvu za krize u iznosu od 479 milijuna eura. Prema mišljenju zastupnika, državama članicama također bi trebalo dopustiti da subjektima na poljoprivrednom tržištu dodijele raznoliku, brzu i fleksibilnu državnu potporu

O proizvodnji hrane i njenoj dostupnostu u Europskoj uniji u uvjetima rata u Ukrajini razgovaralo se i na sastanku Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta, čija je članica i Borzan. Europska komisija predstavila plan za očuvanje sigurnosti opskrbe hranom i jačanje otpornosti prehrambenih sustava, koji uključuju porezne, trgovinske, socijalne, poljoprivredne i ekološke mjere.

Inače, države članice mogu povući sredstva Fonda europske pomoći za najpotrebitije (FEAD), iz kojeg se podupiru mjere za pružanje pomoći u hrani i osnovne materijalne pomoći najpotrebitijima. Nacionalne mjere se mogu nadopuniti i korištenjem Pomoći za oporavak za koheziju i europska područja (REACT-EU). Nadalje, u europskom Jamstvu za djecu državama članicama se daju smjernice kako bi se zajamčio pristup dostatnoj i zdravoj prehrani za djecu, uključujući barem jedan besplatan dnevni obrok u školi.

Hrvatska europarlamentarka Biljana Borzan smatra kako je trenutačna kriza razotkrila ovisnost EU-a o uvozu goriva, gnojiva, hrane za životinje i sirovina.

-To samo potvrđuje potrebu za preusmjeravanjem poljoprivrede EU prema održivosti i samodostatnosti. Kako je energetska kriza argument za prelazak na obnovljive i održivije izvore energije, tako je i ova kriza argument za promjene načina na koje proizvodimo i trošimo hranu. Pri tome se poljoprivrednicima treba pružiti materijalna, financijska i svaka druga podrška. Nadalje, ogromne količine bačene hrane u EU su i do sada bile sramotne, a sad postaju pucanj u vlastite noge – ističe zastupnica Borzan.

Iako je situacija izvanredna, europski standardi za sigurnost hrane i zaštitu zdravlja građana, smatra, ne smiju postati kolateralna žrtva rata u Ukrajini.

- Otkad je počeo rat bilo je poziva da se privremeno suspendiraju EU pravila za uvoz GMO stočne hrane iz Južne Amerike, kao i da se olabave standardi za dozvoljene razine pesticida u hrani. Neke države članice poput Španjolske su otišle tim putem, no nadam se da Hrvatska neće – ističe Biljana Borzan.