Emisije stakleničkih plinova koje proizvede troje Amerikanaca izazvat će smrt jedne osobe, dok se zagađenje koje proizvodi jedna elektrana na ugljen može povezati sa smrću 900 ljudi godišnje, stoji u prvoj analizi kojom se pokušalo izračunati kako su štetne emisije zapravo povezane s globalnom smrtnošću.

Analiza se oslanja na nekoliko studija javnog zdravstva, te se u njoj zaključuje kako će na svakih 4.434 metričkih tone CO2, iznad globalno dogovorenih granica emisija, jedna osoba u svijetu prerano umrijeti od posljedice globalnog zagrijavanja. Izračunato je kako navike 3,5 prosječna Amerikanca proizvedu baš 4.434 metričke tone CO2. Iza istraživanja stoji Daniel Bressler s američkog sveučilišta Columbia.

Gernot Wagner, klimatski ekonomist sa sveučilišta NYU, smatra kako je ovakav način analiziranja važan za kreiranje klimatskih politika, no vjeruje i kako su izračuni u njemu više apstraktni, no što su precizni.

“Smatram da ljudi ne bi trebali ove podatke shvaćati osobno, te se osjećati krivima ili kriviti drugoga. Rezultate treba shvatiti kao simptom naše kulture i tehnologije koju koristimo“, poručio je Bressler.

Ove godine objavljeno je i veliko istraživanje Harvarda u kojem se navodi kako je zbog zagađenja nastalog izgaranjem fosilnih goriva, 2018. umrlo osam milijuna ljudi.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %. Europski parlament također teži potpunom okretanju zelenoj ekonomiji.

- Zelena ekonomija pretpostavlja model gospodarstva koji se temelji na smanjenju rizika za okoliš, a cilj mu je dovesti do veće društvene dobrobiti i jednakosti. U Europskom parlamentu radimo na uspostavi tzv. kružnog modela gospodarstva koji se odnosi na dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala. Na taj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Naime, dosadašnji linearni model gospodarstva koji se vodi logikom kupi-iskoristi-baci je neodrživ i šteti ne samo okolišu već i potrošačima – pojasnila je parlamentarka Biljana Borzan.