UGROŽENA VRSTA

Objavljeno je izvješće o praćenju populacije risa na području Parka prirode Velebit tijekom 2021. godine

Ilustracija

 Pa Images/Alamy/Alamy/Profimedia

“Vjerujemo da za rijetko koju ugroženu vrstu imamo takvu količinu podataka za neko zaštićeno područje. Obilježavanjem risa Josipa telemetrijskom ogrlicom ćemo dobiti još bolji uvid u aktivnost risova na Velebitu te će nam to pomoći da unaprijedimo metodologiju praćenja”, objavila je Udruga Biom donoseći izvješće o praćenju populacije risa na području Parka prirode Velebit tijekom 2021. godine.
Izvještaj o praćenju populacije risa na području Parka prirode Velebit tijekom 2021. godine nastao je, kako su istaknuli, kao rezultat odlične suradnje LIFE Lynx projekta i PP Velebit.

Autori izvješća navode kako je ono izrađeno u sklopu provedbe projekta “Sprječavanje izumiranja populacije risa u Dinaridima i jugoistočnim Alpama putem naseljavanja životinja i dugotrajne zaštite“ (skraćeno LIFE Lynx), kao rezultat suradnje Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Javne ustanove Park prirode Velebit.

Autori izvješća su prof. dr. sc. Tomislav Gomerčić, Silvia Blašković dr. med. vet., Ira Topličanec dr. med. vet., izv. prof. dr. sc. Magda Sindičić, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

U prikupljanju podataka sudjelovali su Josip Tomaić, Tomislav Rukavina, Josip Frketić, Tomislav Gomerčić, Ira Topličanec, Silvia Blašković, Ivan Budinski, Nera Fabijanić, Ivica Medarić, Marko Račić, Marko Gospić i Tomo Svetić.

Osim u Hrvatskoj, projekt LIFE Lynx provodi se u Sloveniji, Italiji, Slovačkoj i Rumunjskoj. U Hrvatskoj provode ga Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Veleučilište u Karlovcu te udruga BIOM.

Najvažniji cilj projekta, kako je navedeno u izvješću, jest spriječiti izumiranje populacije risa u Dinaridima i jugoistočnim Alpama, stoga se risovi iz Slovačke i Rumunjske naseljavaju u Hrvatsku i Sloveniju. Tako je u razdoblju 2019. - 2021. godina u Hrvatsku i Sloveniju ispušteno ukupno 13 risova, od čega tri na području Velebita.

Kako bi se utvrdile lokacije pogodne za ispuštanje novih jedinki, na području rasprostranjenosti risa u Hrvatskoj u prvoj polovici 2018. godine postavljena je mreža fotozamki. Kako je navedeno u izvješću, u prošloj godini zabilježeno je ukupno 3898 događaja sa 4823 životinje. Po broju događaja najčešće zabilježene vrste su lisica, srna i medvjed dok je ris zabilježen u ukupno 118 događaja, što je više nego u 2020. godini kada je ris zabilježen na 108 različitih događaja.

Tijekom 2021. godine na području Velebita istraživači su zabilježili 202 znaka prisutnosti risa.

“Na temelju DNA identificirana su 4 mužjaka (jedna životinja na temelju dva uzorka) te 3 ženke (dvije jedinke na temelju dva uzorka za svaku), od toga za jednog mužjaka i jednu ženku možemo povezati fotografiju životinje i genotip. Mužjak je ris Josip (u veljači uhvaćen na Graberju i obilježen telemetrijskom ogrlicom), a ženka je Vitrenik”, navedeno je u izvješću.

Između ostaloga u izvješću je prikazano kretanje risova naseljenih na Velebitu u sklopu LIFE Lynx projekta ( mužjaci Alojzije, Emil i Pino), kao i praćenje kretanja i aktivnosti rezidentnih risova (Josip).

Ris je strogo zaštićena vrsta u Republici Hrvatskoj, a prema posljednjoj nacionalnoj procjeni ugroženosti ocijenjen je kritično ugroženom vrstom.

Repopulacija novih jedinki na područje Dinarida započela je u okviru međunarodnog projekta LIFE Lynx koji je počeo u srpnju 2017. godine, s ciljem povezivanja dinarske populacije s onom u jugoistočnim Alpama te zaustavljanja parenja u srodstvu.

Europska unija, kako je navedeno na stranicama Europskog parlamenta, već više od 40 godina zagovara dobrobit životinja i široko je prepoznata kao globalni predvodnik u ovom području, uz postavljanje nekih od najviših svjetskih standarda. Pravila EU-a pozitivno su utjecala i na zakonodavstvo drugih zemalja. Uglavnom se odnose na domaće životinje (na gospodarstvima, tijekom prijevoza i klanja), ali i na divlje životinje, životinje u laboratorijima i kućne ljubimce.

Prema prijedlogu novog Plana upravljanja risom s akcijskim planom, koji je Ministarstvo gospodarstvo i održivog razvoja izradilo u sklopu projekta "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)", svrha je postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, u skladu s Direktivom 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta te Direktivom 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 21:20