Na Svjetski dan pčela, objavljen je Javni natječaj za očuvanje pčelinjeg fonda na području Krapinsko - zagorske županije u 2022. godini. Osigurana sredstva u Proračunu iznose 200.000 kuna a natječaj je otvoren do 20. lipnja ove godine, izjavio je župan Željko Kolar.

- Na području Krapinsko - zagorske županije djeluje 9 pčelarskih udruga koje se ujedinjene u Savez pčelarskih udruga KZŽ. Savez broji 450 pčelara, a od tog broja 381 pčelar je upisan u Evidenciju pčelara i pčelinja sa ukupno 17.383 košnica, te je godišnja količina meda u dobrim godinama cca. 608.405 kg meda. Najpoznatiji i najkvalitetniji zagorski med je bagremov med kojeg se u dobrim godinama proizvede 434.575 kg meda, tj. 71,42 % od ukupne proizvodnje meda. Zagorski bagremov med je zaštićen oznakom izvornosti na EU razini. Svim pčelarkama i pčelarima čestitamo Svjetski dan pčela i Medno – kazao je Kolar.

Na stranicama Krapinsko - zagorske županije pojašnjeno je i kako svatko od nas može pomoći pčelama.

- O očuvanju pčela možemo se pobrinuti i sadnjom medonosnih biljaka na našim balkonima, prozorskim klupama, vrtovima, poljima ili javnim površinama. U naše vrtove možemo posaditi i medonosna stabla poput lipe, divlje trešnje, lijeske i cvijeća poput američkih jagoda, što je izuzetno ljekovito. Sadnjom ovih biljaka pomažemo pčelama i drugim oprašivačima, a brinemo se i o svom zdravlju i dobrobiti – naveli su.

Međunarodni dan pčela obilježava se 20. svibnja. Na taj je dan 1734. godine rođen Anton Janša, slovenski pčelar, pionir modernog pčelarstva i jedan od najvećih stručnjaka za pčele. Kako navode na stranicama KZZ-a, Janša je bio poznat kao jedan od najvećih stručnjaka za pčele u 18. stoljeću te je potvrdio svoje znanje o pčelarstvu i kranjskoj pčeli već za vrijeme carske Austrije. Njegova “Rasprava o rođenju pčela” iz 1771. smatra se pionirskim djelom u području pčelarstva diljem svijeta. Cijenila ga je čak i carica Marija Terezija. Prema uputama jednog slovenskog majstora, propisala je pčelarstvo za cijelo carstvo. Svjetski dan pčela obilježava se u svibnju iz još jednog razloga, jer se tijekom ovog mjeseca odvija bujni razvoj pčela i prirode, također su naveli.

Pčele i muhe pršilice najznačajniji su oprašivači u Europi, no uz njih treba spomenuti i leptire, moljce, neke kornjaše i ose. Najpoznatija vrsta je zapadna medonosna pčela, a pčelari je uzgajaju zbog meda i ostalih pčelinjih proizvoda. U Europi postoji oko 2000 divljih vrsta pčela, navedeno je na stranicama Europskog parlamenta koji se zalaže za zaštitu pčela i drugih kukaca oprašivača koji su ključni za naš ekosustav i bioraznolikost. Smanjenje broja oprašivača, kako je istaknuto u EP-u, može dovesti do smanjenja, čak i gubitka, mnogih vrsta biljaka, kao i organizama koji izravno ili neizravno ovise o njima. Osim toga, smanjenje broja i raznolikosti oprašivača utječe na sigurnost hrane i nosi sa sobom potencijalne gubitke poljoprivrednih prinosa. .

U Rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, Parlament podsjeća na svoj prigovor od 23. listopada 2019. u pogledu procjene učinka sredstava za zaštitu bilja na pčele medarice i izražava žaljenje zbog toga što države članice nisu službeno usvojile smjernice EFSA-e o pčelama. Također poziva Komisiju i države članice da se pobrinu za to da se revizijom smjernica EFSA-e o pčelama i budućim provedbenim aktima zajamči barem jednaka razina zaštite kao ona koja je utvrđena 2013. te koja se odnosi i na akutnu i na kroničnu toksičnost i toksičnost za ličinke te obuhvaća divlje oprašivače.