Svjetski čelnici, ministri okoliša i predstavnici iz 173 zemlje složili su se razviti pravno obvezujući sporazum o plastici, koji mnogi već sada opisuju kao povijesni trenutak.

Rezolucija, dogovorena na skupštini UN-a za zaštitu okoliša u Nairobiju u Keniji, poziva na sporazum koji pokriva "puni životni ciklus" plastike, od proizvodnje do zbrinjavanja, a o procesu će se pregovarati tijekom sljedeće dvije godine. Voditelj Programa UN-a za okoliš (UNEP) opisao ga je kao najvažniji multilateralni ekološki sporazum od Pariškog klimatskog sporazuma 2015. godine.

Zemlje UN-a, koje su ovog tjedna vodile pregovore u Nairobiju o uvjetima sporazuma, složile su se da bi on trebao pokrivati ​​proizvodnju i dizajn plastike, a ne da se bavi otpadom. Rezolucijom je uspostavljen međuvladin pregovarački odbor, zadužen za izradu i ratifikaciju ugovora. Počet će s radom ove godine, a cilj je završiti do 2024. godine.

Otprilike 7 milijardi od procijenjenih 9,2 milijarde tona plastike proizvedene između 1950. i 2017. sada je otpad. Oko 75% tog otpada se ili odlaže na odlagalištima ili se nakuplja u kopnenim i vodenim okolišima i ekosustavima.

-U pozadini geopolitičkih previranja, skupština UN-a za okoliš pokazuje multilateralnu suradnju u svom najboljem izdanju.Zagađenje plastikom preraslo je u epidemiju. Današnjom odlukom službeno smo na putu prema izliječenju- rekao je Espen Barth Eide, predsjednik UNEA-5 i norveški ministar za klimu i okoliš.

Inger Andersen, direktorica Programa UN-a za okoliš sporazum je opisala kao trijumf planeta Zemlje nad plastikom za jednokratnu upotrebu.

-Paralelno s pregovorima o međunarodnom obvezujućem sporazumu, UNEP će surađivati ​​sa svim voljnim vladama i poslovnim subjektima u cijelom lancu kako bi se odmaknuo od plastike za jednokratnu upotrebu, kao i da bi mobilizirao financiranje iz privatnog sektora - rekla je Andersen.

Rezolucija uvodi odredbe za priznavanje sakupljača otpada, što je “revolucionarni razvoj” koji bi utjecao na milijune ljudi, prema nevladinim organizacijama, i priznanje uloge autohtonih naroda. Ovo je prvi put da su sakupljači otpada, slabo plaćeni radnici u zemljama u razvoju koji traže plastiku i drugu robu koja se može reciklirati, prepoznati u rezoluciji o zaštiti okoliša.

Nevladine organizacije opisali su rezoluciju kao važnu promjenu u pristupu međunarodnih kreatora politike, koji se prethodno usredotočio na plastiku kao problem vezan isključivo uz mora. Mandat preporučuje mjere za suzbijanje proizvodnje plastike, za koju se predviđa da će se gotovo četverostruko povećati do 2050. godine i zauzimati 10-13% globalnog proračuna za ugljik. Pozvali su svjetske čelnike da pokažu još više odlučnosti u razvoju i finaliziranju detalja sporazuma tijekom sljedeće dvije godine.

Europska unija već poduzima mjere za smanjenje plastičnog otpada, od povećanja reciklaže do zabrane plastike za jednokratnu upotrebu i određene mikroplastike.

Tako se Direktivom (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.