Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počeo je u prvoj polovici ožujka na adrese korisnika slati prve ugovore o sufinanciranju energetske obnove obiteljskih kuća, a dosad je, kako su izvijestili u utorak, uputio 1.500 ugovora, ukupno vrijednih 102 milijuna kuna.

Direktor Fonda Siniša Kukić izjavio je kako je do sad obrađeno više od 3.000 zahtjeva za sufinanciranje, a za dio njih su ugovori u izradi.

- Analiza dosadašnje obrade je pokazala vrlo visoku prolaznost od čak 87%. Ovaj program važan je u kontekstu dosezanja klimatskih ciljeva, ali i poskupljenja energenata kojem svakodnevno svjedočimo - istaknuo je Kukić.

Kazao je i kako se prosječan iznos odobrenog sufinanciranja kreće oko 68.000 kuna po projektu.

- Nastavimo li ovakvim tempom, očekujem da će u okviru budžeta biti prihvaćeno sufinanciranje za oko 5.700 projekata – kazao je Siniša Kukić.

U Fondu navode i kako je najviše prijava za sufinanciranje toplinske izolacije vanjskih zidova, rekonstrukciju krova te zamjenu stolarije, a dio prijavitelja planira ugraditi i sustave za korištenje obnovljivih izvora energije. Iz Fonda najavljuju kako će sa sufinanciranjem korištenja takvih sustava nastaviti i u ovoj godini, kroz posebne javne pozive.

Inače, kako su ranije izvijestili iz Fonda, njihove stručne službe po zaprimanju 8.495 zahtjeva za sufinanciranje, krenule su s detaljnom obradom zaprimljene dokumentacije. Obrada uključuje pregled dokumenata kojima se dokazuje vlasništvo i legalnost, ali i pregled dostavljenih ponuda izvođača i usporedbu s preporukama energetskih certifikatora.

Za obnovu su većinom prijavljene kuće energetskog razreda E i lošijeg, što znači da će mjere energetske učinkovitosti na njima svojim stanarima osigurati značajno manju potrošnju energije.

Na Javni poziv za energetsku obnovu obiteljskih kuća mogli su se prijaviti građani vlasnici ili suvlasnici kuća površine do 600 m2 ili do 3 stambene jedinice, u kojima je više od 50 % površine namijenjeno stanovanju i koji u njima imaju prebivalište.

Cjelovita energetska obnova kuća lošijih energetskih svojstava sufinancira se s do 60%, ugradnja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije i/ili fotonaponski sustav za proizvodnju električne energije bez dodatnih mjera energetske obnove sufinancira se s do 40, 60 ili 80%, ovisno o lokaciji.

Za pojedinu kuću je, ovisno o mjerama, od Fonda moguće dobiti i do 204 tisuće kuna bespovratnih sredstava, a sufinanciraju se svi troškovi nastali od datuma objave Javnog poziva, odnosno nakon 15. rujna 2021. godine. Međutim, korist od ovakvog programa, kako su istaknuli u Fondu, daleko je veća jer osim bespovratnih sredstava svojim korisnicima osigurava i dugoročne uštede na energentima. Također, energetska obnova, naglasili su, smanjuje potrebu za korištenjem fosilnih goriva odnosno emisije CO2 te potiče lokalnu gospodarsku aktivnost, ali i povećava tržišnu vrijednost obnovljenih nekretnina.

Kako je navedeno u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća iz svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, one su odgovorne za 40 posto ukupne potrošnje energije u Europskoj uniji, a kako se sektor zgradarstva širi neumitno se povećava potrošnja energije. Smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu važne su mjere, koje su potrebne da bi se smanjila energetska ovisnost Unije i emisije stakleničkih plinova.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a kroz program "Fit for 55" planirano je do 2030. smanjenje emisije stakleničkih plinova najmanje za 55 posto.