Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj proslavit će se ovoga vikenda u zagrebačkome parku Maksimiru i Zoološkom vrtu.

Tako je Udruga Biom pozvala u četvrtak građane da u subotu dođu na proslavu tih važnih dana u park Maksimir. Okupljanje će biti u 8 sati pored ulaza za zaposlenike Zoološkoga vrta, na istočnoj strani parka Maksimir, u ulici Fakultetsko dobro. Događanje je besplatno i namijenjeno je svim građanima, a sve dodatne informacije mogu se pronaći na web stranici www.biom.hr.

Iz Bioma pozivaju građane da im se pridruže u organiziranom promatranju ptica, kako bi naučili opažati ih i prepoznavati, te tako proširili znanje o svijetu prirode oko sebe.

Promatranje ptica vodit će na engleskom jeziku James Jackson, bivši stažist i volonter Udruge Biom. Nakon promatranja ptica građani će se moći priključiti igri binga nove vrste, odnosno pronalazit će elemente prikazane na ploči za bingo promatrajući prirodu koja nas okružuje.

Građani će se moći priključiti i službenom obilježavanju Dana bioraznolikosti u organizaciji Javne ustanove Maksimir. Na tom događanju će predstavnici Bioma voditi ture promatranja ptica i radionice o invazivnim biljnim vrstama s početkom u 10, 11 i 12 sati.

"Međunarodni dan biološke raznolikosti obilježavamo već 20 godina kako bismo upoznali ljude s važnošću bioraznolikosti u našem svakodnevnom životu. U Europi gotovo svakoj šestoj vrsti prijeti izumiranje, a uzrok izumiranju je čovjek i ljudsko djelovanje", istaknula je Tea Dorogi iz Udruge Biom.

Upozorila je da su glavni razlozi gubitka bioraznolikosti - prenamjena zemljišta poput krčenja šuma ili intenzivne poljoprivrede, izgradnja prometnica koja dovodi do fragmentacije staništa, zagađenje, klimatske promjene i invazivne vrste.

"Gubitak bioraznolikosti znači i degradaciju ekosustava i samim time direktno utječe na kvalitetu našega života", poručila je Dorogi.

U nedjelju proslava u zagrebačkom ZOO-u

U nedjelju, 23. svibnja, i u zagrebačkom Zoološkom vrtu obilježit će se Međunarodni dan biološke raznolikosti, ali i Svjetski dan pčela i Svjetski dan kornjača. Edukativni program posjetitelje očekuje od 11 do 18 sati.

Na Edukacijskom trgu govorit će se o ugroženim vrstama životinja. Edukatori će najmlađima objasniti razloge ugroženosti pojedinih životinjskih vrsta, a osvrnut će se i na one izumrle. Tamo će biti izloženi i preparati nekih ugroženih životinja.

U kutku Zoo CaRE posjetitelji će moći saznati na koji način Zoološki vrt sudjeluje u zaštiti biološke raznolikosti.

Hrvatska udruga pčelara Pčelinjak djeci će predstaviti apisarij te važnost pčela u prirodi, a kod Tropske kuće proučavat će se građa kornjača, njihov način života te mjesto u prirodi. Poseban naglasak bit će stavljen na kornjače kao kućne ljubimce te one koje postaju invazivne vrste.

Posjetitelje u nedjelju u Zoološkom vrtu očekuju i dvije igre - Od pola do pola i Osnove EEP-a. Prva će ih upoznati s Arktikom, jednim od najugroženijih područja na Zemlji, a druga s Europskim uzgojnim programom za ugrožene vrste u koji je uključen i Zoološki vrt grada Zagreba.

EP traži uvođenje sankcija za tvrtke koje štete okolišu

Da je odgovornost za okoliš i ugrožene vrste na svima nama, istaknuli su i europarlamentarci. Posebno su naglasili u tome ulogu velikih kompanija u EU koje moraju snositi odgovornost za zagađenje okoliša, poručila je većina europarlamentaraca na ovotjednom plenarnom zasjedanju.

Hrvatska europarlamentarka Sunčana Glavak iz Europske pučke stranke (HDZ, EPP) je na sjednici Parlamenta upozorila da se “jedan od osam smrtnih slučajeva u Europi može povezati s onečišćenjem”.

“Diljem Europske unije i svijeta svjedočili smo neobjašnjivim uginućima riba, zamućivanju jezera i rijeka te onečišćenjima mora uslijed industrijskih nesreća ili havarija. Lanac odgovornosti u takvim slučajevima mora biti transparentan, a odgovorni moraju biti sankcionirani”, kazala je Glavak.

Nekoliko europarlamentaraca upozorilo je da svu odgovornost treba pripisati isključivo korporacijama.

Europski pučanin Tomislav Sokol (HDZ, EPP) napomenuo je da “je na državama članicama isto tako velika odgovornost jer postoje znatne razlike u provedbi i izvršavanju direktive o odgovornosti za okoliš”.