RECIKLIRANJE

Od oko 1,8 milijuna tona reciklirane PET plastike iz boca, samo 31 posto ide u proizvodnju novih boca, stručnjaci predlažu rješenja

Ilustracija

 Murat Subatli/Panthermedia/Profimedia

Vrijeme je, moglo bi se reći, da skinemo "ružičaste naočale" po pitanju PET ambalaže. Naime, najnovije istraživanje pokazuje je kako je PET ambalaža daleko od ideala kružnog gospodarstva, prenosi portal Recycling Magazine.

U svom članku, Recycling Magazine se poziva na izvješće pod naslovom "How circular is PET?" (doslovni prijevod "koliko je kružan PET"), a koje je za europsku mrežu Zero Waste Europe izradila konzultantska tvrtka Eunomia Research & Consulting koja se specijalizirala za održivost. Istraživanje, čiji su nalazi objedinjeni u tom izvješću, pokazalo je da PET boce koje se prikupe na razini Europe na kraju ipak ne postaju ponovno PET boce. Dapače, navodi se, nužna su značajna poboljšanja u samom dizajnu, prikupljanju i recikliranju kako bi se željeno načelno kružnosti doista ostvarilo.

Autori studije došli su do nekoliko značajnih otkrića. Naime, većina reciklirane PET plastike koja se dobije iz boca u Europi koristi se u drugim nižerazrednim PET proizvodima, dok nove boce koje se stavljaju na tržište sadrže svega 17 posto reciklirane PET plastike, i to unatoč stopi recikliranja od oko 50 posto. Drugim riječima, od oko 1,8 milijuna tona reciklirane PET plastike iz boca, samo 31 posto ide u proizvodnju novih boca, dok čak 69 posto ide za proizvodnju drugih PET proizvoda.

Naravno, sve varira i od države do države.

Istraživanje daje i preporuke kojima bi se mogla poboljšati razina recikliranja. Jedan je način uvođenje sustava povrata boca tamo gdje ga još uvijek nema te, među ostalim, prelazak s raznobojnih i neprozirnih boca na one prozirne. Uvođenje tih mjera moglo bi značiti promjenu - dostizanje 61 do 75 posto recikliranog materijala u bocama do 2030. godine.

Podsjetimo, prema definiciji na stranicama Europskog parlamenta, kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - duža - vrijednost proizvoda. Na ovaj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada, navodi se. Linearni je model u oštrom kontrastu - proizvodi se bacaju nakon korištenja, i on zahtijeva velike količine jeftinih materijala i energije.

Nadalje, navodi se kako Europska unija proizvodi više od 2,5 milijardi tona otpada svake godine te da se radi i na izmjenama uredbi o gospodarenju otpadom kako bi se potaknuo željeni pomak prema kružnom gospodarstvu.

Inače, Europska komisija je u ožujku 2020. godine, u sklopu Zelenog plana i u skladu s novom industrijskom strategijom, predstavila novi akcijski plan za kružno gospodarstvo. Taj plan uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana, primjerice tzv. pravom na popravak. U spomenutom planu fokus se stavlja na resursno intenzivne sektore, a jedan od njih je i plastika.

U veljači 2021. godine Europski parlament je glasao o novom akcijskom planu za kružno gospodarstvo. U tom je pogledu zatražio dodatne mjere za postizanje ugljično neutralnog, ekološki održivog i kružnog gospodarstva do 2050. godine. Među tim mjerama su, navodi se na stranicama Europskog parlamenta, stroža pravila o recikliranju, ali i obvezujući ciljevi za upotrebu i potrošnju materijala za 2030. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 12:50