Predsjednica Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora Marijana Petir uputila je ministru financija Zdravku Mariću inicijativu za smanjenje stope PDV-a za med proizveden u Hrvatskoj kao i za ostale prehrambene proizvode te zastupničko pitanje ministrici poljoprivrede Mariji Vučković o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda dostupnog na hrvatskom tržištu a s ciljem sprječavanja prijevara.

„Republika Hrvatska je, uz izuzeće klimatski nepovoljnih godina ili ekoloških katastrofa kao što je to bio pomor pčela u Međimurju, samodostatna u proizvodnji meda. Ipak, dostupnost meda koji su proizveli hrvatski pčelari pitanje je koje je sve više prisutno u javnom prostoru, a ponajprije zbog toga što potrošači nisu sigurni je li u staklenkama meda koje se prodaju na tržištu doista hrvatski med“, istaknula je Petir.

Petir je podsjetila kako je istraživanje Europske komisije pokazalo da je 1/3 meda koji dolazi na tržište EU krivotvorena, a kvaliteta ne odgovara deklaracijama, pri čemu se navodi pogrešno geografsko podrijetlo, med se miješa s raznim vrstama šećera, a na nekima je bilo navedeno pogrešno biljno podrijetlo. Dodatni problem je što za izmjene Direktive o medu na EU razini još uvijek nije postignuto suglasje, a kada bi se propisalo uvođenje obveznog označavanja zemlje podrijetla proizvodnje meda, pripomoglo bi se da se prijevarama s medom stane na kraj.

„Mi danas, osim ukoliko med ne kupujemo kod poznatog proizvođača za kojega znamo gdje je pozicionirao svoje košnice, ne možemo biti sigurni što smo kupili. Deklaracije na medu koji kupujemo u trgovinama su nedostatne i iz njih nije moguće iščitati radi li se o medu koji je proizveden u Republici Hrvatskoj, drugoj državi članici Europske Unije ili nekoj trećoj državi. No, još je poraznija činjenica da se u neke mješavine dodaju razni supstituti meda o kojima prosječni potrošač nema saznanja, a kupuje ih u uvjerenju da kupuje pravi med“, istaknula je Petir.

„Ovakva postupanja, manipulacije i prijevare, treba zaustaviti i omogućiti potrošačima dostupnost svih informacija o podrijetlu i kvaliteti proizvoda. Otpor koji se pruža izmjeni Direktive o medu na europskoj razini ne znači da Republika Hrvatska ne može pružiti potporu hrvatskim pčelarima i pojačati aktivnosti vezane uz kontrolu podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda i ciljanim programima raditi na zaštiti pčela te jačati ulogu hrvatskih pčelara“, istaknula je Petir.

Zbog navedenog, Petir je ministrici poljoprivrede uputila zastupničko pitanje o kontrolama podrijetla, kvalitete i zdravstvene ispravnosti meda u Republici Hrvatskoj tj. procedurama i postupcima koji se provode pri kontroli meda koji se stavlja na tržište u Republici Hrvatskoj, nadležnim laboratorijima koji obavljaju ove analize i procedurama i metodama laboratorijskih istraživanja koje se provode kako bi se, između ostaloga utvrdilo i da su med proizveli hrvatski pčelari. Petir je zatražila i informacije o planiranim aktivnostima na ustrojavanju referentnog laboratorija za kontrolu kvalitete meda u Republici Hrvatskoj koji bi omogućio hrvatskim pčelarima, pri stavljanju meda na unutarnje tržište Unije i izvoz u treće države, smanjenje troškova i osiguranje brže dostupnosti rezultata analiza meda. Petir je zatražila i informaciju o aktivnostima i tijeku realizacije projekta

„Hrvatska staklenka meda“ kojom se nastoji poticati dobrovoljno označavanja meda proizvedenog u Republici Hrvatskoj.
„Prepoznavanju patvorina meda i stvaranju osnove za jasnije deklariranje i označavanje meda koji su proizveli hrvatski pčelari pripomoglo bi i postojanje Hrvatskog peludnog atlasa“, istaknula je Petir, jer bi se prema analizi peluda znalo je li med proizveden u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj državi.

S ciljem osiguranja opstanka pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj, a posredno i očuvanja ruralnih područja i biološke raznolikosti, Petir je ministru financija uputila Inicijativu za razmatranje mogućnosti smanjenja stope poreza na dodanu vrijednost za med proizveden u Republici Hrvatskoj. Istaknula je kako prema dostupnim informacijama, PDV za med iznosi 5% u Poljskoj, 9,5% u Sloveniji, 7% u Njemačkoj, 9% u Italiji.

„Neke države članice i države u okruženju primjenjuju sniženu stopu PDV-a na sve prehrambene proizvode, a pojedine članice primjenjuju sniženu stopu samo na odabrane proizvode ili skupine proizvoda", istaknula je Petir zatraživši od ministra financija informaciju o planiranom sljedećem krugu najavljenih poreznih rasterećenja koja bi uključila i smanjenje stope PDV-a na hranu.

Da podsjetimo, Marijana Petir je kao hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu izborila za pčelarski sektor potpore po pčelinjoj zajednici koje će se početi isplaćivati sa stupanjem novog ZPP-a na snagu, a cilj te potpore je podupiranje ekološke usluge pčela kao oprašivača. Ona je bila i jedna od organizatorica Europskog tjedna pčela i oprašivača u Europskom parlamentu na kojem je svake godine predstavljala hrvatske pčelare i njihove proizvode.

Važno je podsjetiti i na gospodarsku i društvenu ulogu pčelarskog sektora, ali i na negativnu vanjsko-trgovinsku bilancu Unije u prometu medom. S ukupno 18,2 milijuna košnica i 612 000 pčelara, samodostatnost Europske unije u proizvodnji meda iznosi 60%. Od navedenog, po broju košnica hrvatski pčelari zauzimaju 12 mjesto u Uniji, a po broju pčelara nalazimo se na tek na 19. mjestu. Sve ovo govori o potrebi jačanja i podupiranja pčelarske proizvodnje u Republici Hrvatskoj. Priroda nam je dala mogućnost i priliku, na nama je da ju pametno iskoristimo planirajući istovremenu proizvodnju, zaštitu okoliša, socijalnu i društvenu dimenziju i brigu o pčelama.

„Uloga pčela i njihov doprinos očuvanju ekološke ravnoteže i biološke raznolikosti je podcijenjena i potrebno je raditi na njenom osnaživanju. Opasnost od smanjenja broja pčela predstavlja opasnost za nastavak poljoprivredne proizvodnje koju poznajemo i održanja biljnih vrsta koje nas okružuju, a posredno i na dostupnost hrane. Zato je osobama koje su svoj život posvetile brizi o pčelama i proizvodnji meda potrebno olakšati poslovanje kako bi nastavili raditi odgovoran i koristan posao ali i privukli nove pčelare", zaključila je Petir.