Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta dao je mandat hrvatskom zastupniku i izvjestitelju za odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama Tonina Piculu da započne s pripremom dokumenta preporuka za odnose između Europske unije i SAD-a.

Odluka Odbora poklopila se i s Piculinim jučerašnjim razmjenom mišljenja s visokim američkim dužnosnikom, predsjednikom Odbora Kongresa SAD-a za Europu, energetiku, okoliš i cyber sigurnost Williamom Keatingom, još jednim korakom u pripremi navedenih preporuka, priopćeno je jučer iz Piculina ureda.

„Odnosi Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država su tijekom protekle četiri godine doživjeli svoju najnižu razinu od uspostave našeg globalnog multilateralnog poretka i euroatlantskog partnerstva nakon Drugog svjetskog rata. Prije toga, dugih sedamdeset godina međunarodni je poredak temeljen na demokratskim vrijednostima, otvorenim društvima, zaštiti ljudskih i manjinskih prava bio plod zajedničkih napora SAD-a i EU“, istaknuo je Picula na početku razgovora s Keatingom.

Pozdravivši Piculinu inicijalnu ocjenu, Keating je ocijenio kako ni SAD ni EU ne mogu biti uspješne ne rade li zajedno: „Vratili smo se u Pariški klimatski sporazum, ali moramo učiniti i više od toga. Puno je posla pred nama“.

Ocijenio je kako će odnosi s Kinom biti važan dio nove transatlantske agende, posebno s obzirom na najavu predsjednika Joea Bidena o savjetovanju i usuglašavanju zajedničkog pristupa odnosima s Kinom.

Keating je, odgovorivši Piculi, naglasio važnost zaštite zajedničkih demokratskih vrijednosti, razine zaštite radničkih prava i intelektualnog vlasništva u odnosima s Kinom.

Također, Picula je pozdravio i namjeru SAD-a da se vrati u Iranski nuklearni plan, nastavno na iransko pridržavanje istome i ocijenio kako je to i temelj za rad na uspostavljanju stabilnosti na Bliskom istoku.

Glede odnosa s Rusijom, Picula je istaknuo da različite strategije prema cjepivima i ruska aktivna uloga u dezinformacijskim kampanjama i podrška anti-europskim opcijama sve izazovi prema kojima se EU mora postaviti zajedničkom i sveobuhvatnom strategijom djelovanja.

Keating je odgovorio kako su odnosi s Rusijom velik izazov, kako u ekonomskom, tako i sigurnosnom i cyber-sigurnosnom kontekstu. Naglasio je i kako se u odnosima s Rusijom nikako ne smije zaboraviti ni njihovo djelovanje u Bjelorusiji, Ukrajini, Siriji ni Libiji.

Picula je, govoreći o temi zapadnog Balkana, istaknuo kako su uvijek najveći uspjesi u regiji bili rezultat zajedničkog truda. Naglasio je kako je strateški interes EU pridruživanje susjeda. Keating se složio i najavio veći američki angažman na zapadnom Balkanu, izrazivši zabrinutost zbog mogućeg nastavka urušavanja demokratskih institucija.

Govoreći o zajedničkoj obrambenoj politici u okviru NATO-a, Picula je ocijenio kako EU mora ojačati svoje diplomatske, sigurnosne i obrambene kapacitete: “Vjerujem kako će samosvjesna i samodovoljna EU biti pouzdaniji i snažniji partner u zaštiti multilateralizma i međunarodnog poretka”.

Picula se dotaknuo i Europskog zelenog plana, kao najambicioznijeg europskog projekta, rekavši kako klimatske promjene nisu samo okolišni, već ekonomski i društveni izazov koji treba rješavati isključivo na socijalno pravedan način. Uz isticanje važnosti mora i oceana u borbi protiv klimatskih promjena, pozvao je SAD na zajedničku borbu s obje strane Atlantskog oceana, u čemu je dobio Keatingovu podršku.