ZAŠTITA PRIRODE

Ova 2022. prva je godina u desetogodišnjem razdoblju u kojem su planirane aktivnosti sadržane u Planu upravljanja

Riječna kornjača (Mauremys rivulata)

 Régis Cavignaux/Biosphoto/Biosphoto/AFP

Riječna kornjača (Mauremys rivulata) je u Hrvatskoj rasprostranjena na području Dubrovačko-neretvanske županije, a prisutnost njene četiri populacije potvrđena je na području Stonskog polja (u kanalima), u Majkovima (u dvije lokve), u Konavoskom polju (u dvadesetak lokvi, u kanalima i rijeci Konavočici) te na području Rijeke dubrovačke. Vrsta je prije 20-tak godina uspješno introducirana u dvije lokve kao rezerva genofonda majkovske (Prljevići) i stonske populacije (Lisac).

Zapisano je to u Planu upravljanja riječnom kornjačom (Mauremys rivulata) s akcijskim planom, koji je odlukom ministra Tomislava Ćorića krajem studenoga 2021. donijelo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja.

Ova 2022. prva je godina u desetogodišnjem razdoblju u kojem su planirane aktivnosti sadržane u tom Planu upravljanja ovom strogo zaštićenom vrstom u Republici Hrvatskoj s ciljem postizanja odnosno održanja njenog povoljnog stanja.

Na području Konavoskog polja koje ima i najveću površinu pogodnog staništa za riječnu kornjaču nalazi se najbrojnija populacija. U Majkovima je populacija stabilna dok je populacija u Stonskom polju izuzetno mala i na rubu opstanka. Slična situacija, kako je navedeno u Planu, zabilježena je i na području Rijeke dubrovačke na kojem je vrsta potvrđena najrecentnijim istraživanjima, dok na području Baćinskih jezera i delte Neretve nije potvrđena.

Pojašnjeno je i kako prisutnost riječne kornjače i stanje njenih populacija prvenstveno ovisi o površini i stanju vodenih tijela. Smanjenje površine i kvalitete vodenih staništa ili njihov potpuni nestanak te razne druge ljudske intervencije u ta staništa imaju značajan negativan utjecaj na riječnu kornjaču. Gnjezdilišta riječnih kornjača su također ugrožena, a ugrožavaju ih invazivne strane vrste, postavljanje vrša, sredstva za zaštitu bilja i slično.

Također je istaknuto kako su u svrhu očuvanja riječne kornjače i postizanja što boljeg stanja očuvanosti vrste kao prioritetni ciljevi prepoznati: obnova degradiranih vodenih i kopnenih staništa važnih za ovu vrstu, primjereno održavanje tih staništa te obnova stonske populacije potpomognutim razmnožavanjem.

Prijedlog Plana upravljanja riječnom kornjačom s akcijskim planom izrađen je u sklopu projekta "Izrada prijedloga planova upravljanja strogo zaštićenim vrstama (s akcijskim planovima)", čija je svrha postizanje ili održavanje povoljnog stanja očuvanosti strogo zaštićenih vrsta u Republici Hrvatskoj, u skladu s Direktivom 92/43/EEZ o zaštiti prirodnih staništa i divljih biljnih i životinjskih vrsta te Direktivom 2009/147/EZ o očuvanju divljih ptica, a u cilju ispunjavanja specifičnog cilja Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014. - 2020. koji se odnosi na uspostavu okvira za održivo upravljanje bioraznolikošću (primarno Natura 2000). Korisnik projekta bilo je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike (sada Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Zavod za zaštitu okoliša i prirode, a razdoblje provedbe projekta trajalo je od početka 2017. godine do kraja 2019. godine.

Spomenutim EU direktivama postavljeni su su ambiciozni visoki standardi očuvanja prirode za sve države članice, a njihova provedba odvija se kroz uspostavljanje ekološke mreže Natura 2000. Prošle godine u sklopu europskog zelenog plana Europski parlament usvojio je i rezoluciju o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote u kojoj je naglašeno kako EU ima najveću koordiniranu mrežu zaštićenih područja na svijetu.

Također Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend. Parlament smatra da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, te naglašava da postoje obveze da se spriječi propadanje vrsta. Ujedno poziva Komisiju da, zajedno s Europskom agencijom za okoliš, odredi jasnu referentnu vrijednost kako bi se osiguralo usklađeno i redovito izvještavanje i otklonili nedostaci u trenutnoj metodologiji za procjenu trendova.

U izradi Plana upravljanja rječnom kornjačom sudjelovala je i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, na čijem području obitava riječna kornjača, te Udruga Hyla, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu kao i lokalno stanovništvo.

Kako je objavljeno na stranicama te Javne ustanove u tijeku je proglašenje prvog posebnog herpetološkog rezervata Lokve u Majkovima kako bi se ovu riječnu kornjaču dodatno vrednovalo i zaštitilo. Kako je navedeno, Uprava za zaštitu prirode i Zavod za zaštitu okoliša i prirode pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-neretvanske županije, izradili su stručnu podlogu sa svrhom vrednovanja područja lokvi u Majkovima. Javna ustanova, kako je istaknuto, u suradnji sa znanstveno-stručnom zajednicom sustavno provodi istraživanja na području Majkova od 2009. godine na vrsti riječne kornjače ali i na zaštiti i očuvanju njenog staništa (ekosustav krških lokvi).

Također, proveden je niz edukativnih aktivnosti s ciljem podizanja svijesti lokalne zajednice i šire javnosti o vrijednosti i značaju tog područja predloženog za zaštitu. Valorizacijom područja u stručnoj podlozi dan je prijedlog za zaštitu područja u kategoriji posebnog herpetološkog rezervata. Kako je navedeno, zaštita ovog područja u kategoriji posebnog rezervata od državnog je značaja čime se ostvaruju preduvjeti za dugotrajno očuvanje krških lokvi i njihove bioraznolikosti.

Osim toga, u planu je i provedba projekta Uspostava centra zaštite i očuvanja slatkovodnih kornjača, riječne (Mauremys rivulata) i barske kornjače (Emys orbicularis) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u naselju Majkovi u suradnji s Dubrovačko-neretvanskom županijom, Općinom Dubrovačko primorje te Regionalnom razvojnom agencijom DUNEA.

Centar za zaštitu slatkovodnih kornjača u Majkovima obuhvatio bi uspostavljanje interpretativnog sadržaja i posjetiteljske infrastrukture te uspostavu izdvojene stanice/laboratorija za zaštitu stanja riječne kornjače, što bi omogućilo obavljanje istraživanja i monitoringa u samom zaštićenom području.

Također je navedeno kako je s ciljem poboljšanja kvalitete staništa te uklanjanja izravne prijetnje, Javna ustanova, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, Udrugom Hyla, Zoološkim vrtom grada Zagreba i Hrvatskim vodama d.o.o. prijavila projekt LIFE for Mauremys – Mauremys rivulata – conservation of the umbrella species of the Mediterranean wetlands in Dubrovnik-Neretva County u sklopu programa LIFE-2021-SAP-NAT (Nature & Biodiversity – Standard Action Projects (SAP).

“Kao jedina skupina gmazova koju ljudi univerzalno simpatiziraju, kornjače imaju status ikona stabilnosti, dugovječnosti, a nerijetko i mudrosti te su izuzetni primjer preživljavanja kataklizmi kroz dugački evolucijski period (Lovich i sur., 2018)”, zapisano je, između ostaloga, u Planu upravljanja riječnom kornjačom (Mauremys rivulata) s akcijskim planom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 07:24