Plastični pribor još neće u povijest, Hrvatskoj prijeti i kazna iz Bruxellesa: ‘Dosad smo to izbjegli‘

Probili rokove

Prema Direktivi EU, od 3. srpnja trebao je biti na snazi zakon koji zabranjuje prodaju jednokratnih plastičnih artikala, no on još nije izglasan

Piše:

Karla Zupičić

Objavljeno: 01. srpanj 2021. 22:26

Ilustracija, plastika za jednokratnu upotrebu

Jurgita Vaicikeviciene/Alamy/Alamy/Profimedia

Dva dana prije službenog roka za zabranu stavljanja na tržište jednokratne plastike Hrvatska još nije spremna. Sve članice Europske unije trebale su u svoja zakonodavstva prenijeti načela iz Direktive o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš, ali Zakon o gospodarenju otpadom, koji će uključivati odredbe iz ovog dokumenta, kod nas je i dalje u postupku donošenja. Podsjećamo, članak 17. Direktive, koja je stupila na snagu još u srpnju 2019., jasno kaže da je sve trebalo biti gotovo do 3. srpnja ove godine.

- Vlada je 22. travnja 2021. uputila Prijedlog zakona u Sabor u postupak donošenja koji uključuje dva čitanja te je na sjednici 18. lipnja 2021. donesen zaključak da se prihvaća Prijedlog zakona - kažu iz Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja.

Prihvaćanje prijedloga još ne znači da je zakon donesen jer on mora proći i kroz čitanje konačnog prijedloga, ali neslužbeno doznajemo da se s postupkom planira završiti prije ljetne stanke Sabora koja počinje 15. srpnja. Iz odgovora Ministarstva nije jasno zašto se s postupkom donošenja navedenog zakona nije krenulo ranije.

Prije svega opomena

Na službenim stranicama Europske komisije stoji da "ako država ne prenese direktivu, Komisija može pokrenuti postupke povrede propisa".

Konkretno, zemlji članici se prvo šalje službena opomena na koju mora odgovoriti u roku dva mjeseca. Ako se ustanovi da ne ispunjava obaveze u skladu s europskim zakonodavstvom, šalje joj se službeni zahtjev da to učini. Tek ako država i dalje ne surađuje, Komisija je može poslati na Sud EU. Novčana kazna čeka one koji na tom sudu završe drugi put, što će Hrvatska, po svemu sudeći, uspjeti izbjeći.

- Mi smo dosad više puta kasnili s donošenjem nekog zakona ili primjenom odredbe, ali nikada nismo bili kažnjeni novčanom kaznom - kaže nam europarlamentarka Biljana Borzan.

Prvo stavljanje na tržište

- EU stavlja naglasak na motiviranje zemalja umjesto na kažnjavanje pa vjerujem da Hrvatska neće dobiti kaznu za ovo kašnjenje - dodaje.

Direktiva zabranjuje stavljanje na tržište proizvoda od jednokratne plastike kao što su slamke, pribor za jelo ili štapići za uši, ali sve dok zakon ne bude donesen, neslužbeno doznajemo, u Hrvatskoj neće vrijediti niti ta zabrana. Osim toga, "zabrana stavljanja na tržište" odnosi se na prvo pojavljivanje nekog proizvoda na tržištu, što konkretno znači da će se u trgovinama i dalje moći pronaći, na primjer, plastične slamke koje su ostale u zalihi. Upravo to, u kombinaciji s kašnjenjem u donošenju Zakona, u praksi znači da plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu u Hrvatskoj neće baš tako brzo postati dio prošlosti.

Od danas mlijeko u plastičnoj boci skuplje 50 lipa

Iako su proizvođači i brojne strukovne udruge mjesecima pisali premijeru i ministrici argumentirane zahtjeve za odgodu ponovnog uvođenja povratne naknade od 50 lipa za mlijeko i fermentirane proizvode u PET ambalaži, od 1. srpnja ta se naknada ipak uvodi.

To znači da će svježe mlijeko biti skuplje za 50 lipa, ali i manja plastična pakiranja, poput voćnih jogurta od dva decilitra naviše. Upravo to svježe mlijeko dolazi u dućane s domaćih farmi, a tetrapak pakiranja trajnog rezervirana su za uvozno mlijeko kojeg je sve više jer Hrvatska ne pokriva ni 50% količine mlijeka iz domaće proizvodnje.

Iz HPK su upozorili da bi uvođenje povratne naknade na ambalažu i poskupljenje moglo dovesti do smanjenja potrošnje domaćeg svježeg mlijeka i dodatno destimulirati domaće proizvođače i prerađivače te ugroziti likvidnost mliječne industrije. (Zlatko Šimić)