UDRUGA SUNCE

Na Dugom otoku i Hvaru provodi se projekt čiji je cilj održivo gospodarenje otpadom
Izložba u Jelsi
 For Plastic Free Croatian Islands

Udruga za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce, kako smo javili prije nekoliko dana, službeno je započela nacionalnu kampanju za smanjenje onečišćenja jednokratnom plastikom pod nazivom „Zajedno bez plastike“, postavljanjem izložbe “Plastična (noćna) mora” uz šetnicu Hotela Jadran u Jelsi na otoku Hvaru, u sklopu Jelsa Art Biennala.

Ta izložba ujedno je jedna od aktivnosti projekta “For Plastic Free Croatian Islands” koji financira The Beyond Med Association, a Udruga Sunce provodi od listopada 2020. godine u suradnji sa Zelenom akcijom, Gradom Stari Gradom i Općinom Sali. Suradnici su SMILO i Inicijativa za Zlarin bez plastike, a projekt podržava i World Wide Fund for Nature.

- Opći cilj projekta je doprinijeti smanjenju upotrebe jednokratne plastike, kao i smanjenju onečišćenja plastikom u Jadranskom pa stoga i Sredozemnom moru, implementacijom mjera održivog gospodarenja otpadom koje se temelji na principima “smanji, ponovno koristi, recikliraj” u općini Sali na Dugom otoku i gradu Stari Gradu na otoku Hvaru – kazuje Tea Kuzmičić Rosandić, voditeljica projekta “For Plastic Free Croatian Islands” i voditeljica kampanje “Zajedno bez plastike” u Udruzi Sunce.

Dodaje kako je cilj i povećanje specifičnih znanja i dostupnih informacija o gospodarenju otpadom, upotrebi jednokratne plastike i razini zagađenja plastikom. Također cilj je educirati i podići svijest javnosti o utjecaju zagađenja plastikom na morski okoliš, kao i izravno ili neizravno pridonijeti izgradnji partnerstava i jačanju kapaciteta lokalnih partnera za provedbu održivog gospodarenja otpadom, smanjenju upotrebe jednokratne plastike i onečišćenja plastikom na području Stari Grada i općine Sali.

- Do sada je u sklopu projekta napravljena analiza trenutnog stanja gospodarenja otpadom u dvije lokalne otočne zajednice. Trenutno se priprema i Akcijski plan za svaku zajednicu, koji bi trebao biti potpisan početkom jeseni, a koji obuhvaća provedbu mjera i aktivnosti u cilju smanjenja dospijevanja plastičnog otpada u okoliš i onečišćenja mora plastičnim otpadom – pojašnjava voditeljica projekta.

Kazuje i kako je lokalno stanovništvo do sada upoznato s projektom preko lokalnih medija, ali tek sljedeće godine ih očekuje implementacija mjera iz akcijskog plana i organiziranje foruma i javnih događanja kako bi podigli svijest o problemu zagađenja jednokratnom plastikom.

Dodaje i kako će se nacionalna kampanja „Zajedno bez plastike“ koja je započela u sklopu ovog projekta, provoditi kroz različita događanja i okrugle stolove s donositeljima odluka, a s ciljem podizanja svijesti o utjecaju plastičnog onečišćenja na morski okoliš i dostupnih održivih rješenja. Cijeli projekt završava konferencijom koja će se održati u rujnu 2022. godine.

Kad je riječ o otpadu iz mora, Tea Kuzmičić Rosandić kazuje kako je otpad u moru bilo koji postojani, proizvedeni ili prerađeni čvrsti materijal koji nije prirodnog podrijetla, a odložen je ili napušten u morskom okolišu i obalnom području.

- Otpad u moru nastaje isključivo kao posljedica ljudskih aktivnosti na kopnu ili moru te zbog nedovoljno dobrog tj. neuređenog sustava gospodarenja otpadom na kopnu. Otpad u more dospijeva čovjekovim izravnim bacanjem u more ili s kopna putem rijeka, odvodnih sustava, kanalizacije ili vjetrom. Otpad u moru je jedna od glavnih prijetnji morskom ekosustavu kako na globalnoj razini tako i u Mediteranu zbog svojih ekoloških, ekonomskih, sigurnosnih, zdravstvenih i kulturnih utjecaja – pojašnjava.

Kazuje i kako obalne države proizvedu 2,8 milijardi tona otpada po godini, od toga 275 milijuna tona plastike koji je najčešći oblik morskog otpada.

Podaci pokazuju kako osam milijuna tona plastike ulazi u oceane i mora, odnosno 80 posto morskog otpada čini plastika. Svaki do sada istraženi dio oceana, kaže Tea Kuzmičić Rosandić, pokazao je prisutnost plastike.

- Već smo naveli da posljedice otpada u moru, a prvenstveno plastike imaju veliki utjecaj na cjelokupni sustav, utjecaj na životinje i staništa, ljudsku sigurnost i zdravlje, estetski i utjecaj na turizam, ekonomski učinci povezani sa prethodnim (čišćenje, gubitak dobiti....) su značajni, ali u najvećoj mjeri teško odredljivi. Negativni učinak se vidi na cijeli hranidbeni lanac (od planktonskih mikroorganizama do megafaune, poput kitova), dok je gutanje i zaplitanje česta posljedica otpada u moru. Zabilježeno je gutanje otpada kod mnogobrojnih životinja, kao što su rakovi, ribe, morske ptice, kornjače, morski sisavci. Mnogi organizmi koji žive u moru zamjene plastični predmet za svoju hranu i progutaju ga – naglašava voditeljica projekta.

Navodi i kako su u Jadranu također kod kornjača pronađene različite vrste otpada (plastika, konopi, stiropor, dijelovi ribolovnog alata itd.). Gutanje različitih predmeta proizvedenih od plastike, dovodi do iritacija i oštećenja probavnog sustava. Također, životinje koje progutaju komad plastike, pojašnjava nadalje, osjećaju se site, tako da unose znatno manje količine hrane od potrebnih, pa na kraju ugibaju od gladi.

- Zaplitanje u konope, vrećice, folije, ostatke raznih mreža i ribarskih alata jedan je od uzroka smrtnosti raznih vrsta morskih životinja zbog ozljeda koje pri tome nastaju. Najveći problem plastike u moru je taj što plastika u moru nikada ne nestaje, već se razlaže na sitnije komadiće (manji od 5 mm). To je mikroplastika, koja je često nevidljiva golim okom, pa ne predstavlja estetski problem ali morski organizmi, od zooplanktona do riba, zamjenjuju je za hranu – kazuje Tea Kuzmičić Rosandić dodajući kako su primarni izvori mikroplastike (otpadne vode): kozmetički proizvodi, vlakna sintetičke robe, trošenje automobilskih guma...

Europska unija poduzima niz mjera za smanjenje plastičnog otpada, od poticanja boljeg gospodarenja otpadom i povećanjem reciklaže do zabrane plastike za jednokratnu upotrebu.

U siječnju 2018. Komisija je predložila strategiju za plastiku koju je Europski parlament usvojio u rujnu 2018. dok je u lipnju 2019. donesena Direktiva (EU) 2019/904 Europskog parlamenta i Vijeća o smanjenju utjecaja određenih plastičnih proizvoda na okoliš kojom se želi spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda na okoliš, posebno vodeni okoliš, i na zdravlje ljudi te promicati prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima te time ujedno doprinijeti učinkovitom funkcioniranju unutarnjeg tržišta.

Države članice morale su do 3. srpnja ove godine osigurati da se određeni plastični proizvodi za jednokratnu upotrebu više ne stavljaju na tržište EU-a.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:24