Ribe sporije rastu kada su izložene višim temperaturama i kemikalijama iz plastike, pokazuje novo istraživanje. To sugerira da bi kombinacija zagađenja plastikom i globalnog zagrijavanja mogla imati zabrinjavajući efekt na morsku populaciju.

Znanstvenici sa Sveučilišta u Sydneyu otkrili su da ribama izloženim industrijskoj kemikaliji bisfenolu A – poznatom kao BPA – treba više energije za rast u vodama visoke temperature.

BPA je inače uobičajena kemikalija koja se koristi u proizvodnji plastike i poznato je da kod morskih životinja remeti hormone odgovorne za metabolizam i rast, Kod ljudi je također povezan s reproduktivnom i razvojnom disfunkcijom. Milijuni tona ovoga spoja proizvode se u svijetu svake godine.

Autor studije, Frank Seebacher, profesor biologije na Sveučilištu u Sydneyu, rekao je da je otkriće hitno naglasilo potrebu za ublažavanjem klimatskih promjena i smanjenjem plastičnog otpada

Seebacher je dodao i da je BPA otpušten u morski okoliš iz proizvodnih otpadnih voda, kao i procesom razgradnje plastike.

-Gdje god imate puno proizvodnih pogona, naći ćete relativno visoke razine BPA- rekao je Seebacher, procjenjujući da su takve koncentracije četiri do pet puta veće od razine korištene u njihovoj studiji.

Istraživači su također modelirali rizik od zagrijavanja i zagađenja plastikom u obalnim područjima u kombinaciji s trenutnim intenzitetom ribolova. Njihova je analiza predvidjela da jugoistočna Azija ima najveći rizik od smanjenja riblje biomase, što je posljedica zagrijavanja i onečišćenja.

Premda Europska Unija ima najveću mrežu zaštićenih područja na svijetu, zastupnici Europskog parlamenta smatraju da treba donijeti plan EU-a za obnovu prirode. Ponovili su svoj zahtjev da se do 2030. zaštiti najmanje 30 % kopnenih i morskih područja EU-a te istaknuli da se najmanje trećina tih područja, uključujući sve preostale prašume i stare šume, treba još strože štititi. U nacionalnim ciljevima treba u obzir uzeti razlike u veličini i udjelu prirodnih područja. Zastupnici smatraju da ne smije biti nazadovanja u trendovima očuvanja te da do 2030. treba postići „povoljno stanje očuvanosti” svih zaštićenih vrsta i staništa.