U srijedu je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održana radionica o utjecaju klimatskih promjena na područje rijeke Jadro i Kaštelanski zaljev. To je prva od triju radionica u okviru izrade Plana prilagodbe na klimatske promjene za to područje, za što je zadužen Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) u Splitu dok je naručitelj Javna ustanova RERA S.D. koja je jedan od partnera na projektu Change we care.
- Projekt Change we care bavi se klimatskim promjenama u obalnom području, a glavni cilj je utvrditi mjere prilagodbe na klimatske promjene na lokalnoj i regionalnoj razini. Što se regionalne razine tiče mjere prilagodbe mogu biti u smislu pripreme politika prostornog planiranja, a kako su naši obalni gradovi izloženi plavljenju, interakciji djelovanja mora i oborinskih voda s kopna, mjere prilagodbe na lokalnoj razini mogu ići u dva smjera. To su planiranje, projektiranje i izgradnja adekvatne oborinske odvodnje, te izgradnja obalnih zidova – kazao nam je voditelj projekta Change we care Mili Novak iz Javne ustanove RERA S.D.
11 partnera
Taj projekt financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020., njegova ukupna vrijednost iznosi 2.700.780 eura. Na projektu je 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a obuhvaća 5 pilot područja. U Italiji to su Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po, a u Hrvatskoj delta Neretve, rijeka Jadro s Kaštelanskim zaljevom i Park prirode Vransko jezero.
- Svako od tih područja je odabrano s razlogom, sa svojom biološkom važnošću, sociološkom, u konačnici za nas rijeka Jadro i životnom važnošću. Cilj nam je napraviti plan prilagodbe na klimatske promjene kako bi to područje i njegovu bioraznolikost sačuvali za buduće generacije. U izradu plana bit će uključeni svi dionici, od lokalnih i regionalnih vlasti, gospodarstvenika do civilnih udruga i građana kako bi dobili bolje inpute i kako bi plan bio što kvalitetnije napravljen – izjavio je Mili Novak.
Martina Baučić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije naglasila je važnost integralnog upravljanja obalnim područjem te važnost njegova očuvanja za sadašnje i buduće generacije.
- Cilj ovog projekta je sagledati obalna područja sa hrvatske i talijanske strane, u prvom redu interakciju mora i voda s kopna i različite aspekte koji nam se pogoršavaju utjecajem klimatskih promjena. Plan obrađuje sliv rijeke Jadro koja je glavna pritoka Kaštelanskog zaljeva i stanje u tom slivu nam je vrlo važno iz više razloga. O njemu nam ovisi kakvoća obalnog mora u Kaštelanskom zaljevu i naravno taj sliv se nalazi u urbanom području Solina i Klisa i sve promjene u tom urbanom području utječu na te vode čiji se svi potencijalni dobri i loši faktori sumiraju na ušću koji je najosjetljiviji dio ovog područja – kazala nam je dr. Baučić.
Dodala je kako je fokus projekta na smjernicama za buduće prostorno planiranje jer je jedan od glavnih generatora promjena u slivu Jadra urbanizacija prostora, a klimatske promjene daju dodatni element.
- Naše prvi nalazi i preporuke bi išle u smjeru očuvanja propusnosti terena, očuvanja čitavog toka rijeke Jadro kao prirodnog okoliša i ušća kao ranjivog prostora – navela je dr. Baučić.
Presjek stanja
Na radionici je u okviru izlaganja Jure Margete i Ane Grgić (FGAG) dan presjek trenutnog stanja u prostoru topografskog sliva rijeke Jadro, stanja voda i prostornog razvoja.
Sažetak se može svesti na sljedeće: Rijeka Jadro predstavlja plavo zeleno srce Solina i okosnicu urbanog života građana, a nažalost njen potencijal nije u potpunosti iskorišten. Nedostaje kontinuirana šetnica uz rijeku, adekvatan pristup moru, odnosno ušću te povezivanje ključnih točaka od kulturno-povijesne važnosti.
Također naglašeno je kako je potrebno posebnu pažnju posvetiti zaštiti ušća kao najranjivijeg dijela rijeke, podložnog obalnom plavljenju, koncentraciji sedimenata i onečišćenjima iz cijelog sliva a što predstavlja najvrjedniji dio prirodnog okoliša u smislu bioraznolikosti.
- Svi problemi koje vidimo oko nas na području sliva rijeke Jadra rezultati su naših dosadašnjih pritisaka, znači prvenstveno društveno-ekonomskog sektora, naše urbanizacije, naše intervencije u prostoru, naše gradnje, prometnica i sl. Gradnja je najviše utjecala i mijenjala i vode i kvalitetu vode i bioraznolikost na ovim prostorima. Klima je imala utjecaj, ali taj utjecaj nije dominantan. Recimo 5 posto može biti klima, a 95 posto čovjek i njegove aktivnosti. Sve što imamo danas je prioritet u rješavanju, ali s mislima na buduće uvjete rada toga što sada rješavamo– kazao nam je dr.Jure Margeta.
Kroz izradu Plana prilagodbe bit će izrađene smjernice za očuvanje kvalitete vode, prirodnog okoliša i kvalitete življenja kroz kontroliranu urbanizaciju. Sve to, kako je rečeno, može se postići kroz očuvanje postojećih i izgradnju novih zelenih površina, izgradnju i uređenje novih zahvata u prostoru uz pomnu pažnju na parametrima za osiguranje vodopropusnosti građevinskih čestica, afirmiranja zelenih tipologija izgradnje (vrtovi, zelene terase i krovovi, itd.), revidiranja smjernica iz prostorno planske dokumentacije za gustoću izgrađenosti s ciljem oslobađanja prostora.
Na radionici su bili prisutni predstavnici gradova Kaštela i Solin te općine Klis, predstavnici Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, Vodovoda i kanalizacije, partner na projektu Institut za oceanografiju i ribarstvo te privatni poduzetnici koji su iznijeli svoje sugestije i prijedloge s ciljem izrade što boljeg i konstruktivnijeg Plana prilagodbe na klimatske promjene za ovo pilot područje.
Nakon ove radionice planirane su još dvije pod nazivima: „Scenariji adaptacijskih mjera“ (2. radionica) i „Predstavljanje akcijskog plana“ (3. radionica).
Ove aktivnosti u projektu Change we care koji istražuje klimatske rizike s kojima se suočavaju priobalna i tranzicijska područja, dolaze u vrijeme kad i Europski parlament donosi zakon o klimi. Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi u četvrtak usvojiti novi Europski propis o klimi, te potvrditi dogovor o klimatski neutralnoj Europi do 2050.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....