RADIONICA

Projekt se bavi klimatskim promjenama u obalnom području Italije i Hrvatske
Change we care radionica
 Change We Care

U srijedu je u dvorcu Vitturi u Kaštel Lukšiću održana radionica o utjecaju klimatskih promjena na područje rijeke Jadro i Kaštelanski zaljev. To je prva od triju radionica u okviru izrade Plana prilagodbe na klimatske promjene za to područje, za što je zadužen Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije (FGAG) u Splitu dok je naručitelj Javna ustanova RERA S.D. koja je jedan od partnera na projektu Change we care.

- Projekt Change we care bavi se klimatskim promjenama u obalnom području, a glavni cilj je utvrditi mjere prilagodbe na klimatske promjene na lokalnoj i regionalnoj razini. Što se regionalne razine tiče mjere prilagodbe mogu biti u smislu pripreme politika prostornog planiranja, a kako su naši obalni gradovi izloženi plavljenju, interakciji djelovanja mora i oborinskih voda s kopna, mjere prilagodbe na lokalnoj razini mogu ići u dva smjera. To su planiranje, projektiranje i izgradnja adekvatne oborinske odvodnje, te izgradnja obalnih zidova – kazao nam je voditelj projekta Change we care Mili Novak iz Javne ustanove RERA S.D.

11 partnera

Taj projekt financiran je iz programa prekogranične suradnje INTERREG V-A Italija – Hrvatska 2014.-2020., njegova ukupna vrijednost iznosi 2.700.780 eura. Na projektu je 11 partnera iz Italije i Hrvatske, a obuhvaća 5 pilot područja. U Italiji to su Banco di Mula di Muggia i delta rijeke Po, a u Hrvatskoj delta Neretve, rijeka Jadro s Kaštelanskim zaljevom i Park prirode Vransko jezero.

- Svako od tih područja je odabrano s razlogom, sa svojom biološkom važnošću, sociološkom, u konačnici za nas rijeka Jadro i životnom važnošću. Cilj nam je napraviti plan prilagodbe na klimatske promjene kako bi to područje i njegovu bioraznolikost sačuvali za buduće generacije. U izradu plana bit će uključeni svi dionici, od lokalnih i regionalnih vlasti, gospodarstvenika do civilnih udruga i građana kako bi dobili bolje inpute i kako bi plan bio što kvalitetnije napravljen – izjavio je Mili Novak.

Martina Baučić s Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije naglasila je važnost integralnog upravljanja obalnim područjem te važnost njegova očuvanja za sadašnje i buduće generacije.

image
Change we care radionica
Change We Care

- Cilj ovog projekta je sagledati obalna područja sa hrvatske i talijanske strane, u prvom redu interakciju mora i voda s kopna i različite aspekte koji nam se pogoršavaju utjecajem klimatskih promjena. Plan obrađuje sliv rijeke Jadro koja je glavna pritoka Kaštelanskog zaljeva i stanje u tom slivu nam je vrlo važno iz više razloga. O njemu nam ovisi kakvoća obalnog mora u Kaštelanskom zaljevu i naravno taj sliv se nalazi u urbanom području Solina i Klisa i sve promjene u tom urbanom području utječu na te vode čiji se svi potencijalni dobri i loši faktori sumiraju na ušću koji je najosjetljiviji dio ovog područja – kazala nam je dr. Baučić.

Dodala je kako je fokus projekta na smjernicama za buduće prostorno planiranje jer je jedan od glavnih generatora promjena u slivu Jadra urbanizacija prostora, a klimatske promjene daju dodatni element.

- Naše prvi nalazi i preporuke bi išle u smjeru očuvanja propusnosti terena, očuvanja čitavog toka rijeke Jadro kao prirodnog okoliša i ušća kao ranjivog prostora – navela je dr. Baučić.

Presjek stanja

Na radionici je u okviru izlaganja Jure Margete i Ane Grgić (FGAG) dan presjek trenutnog stanja u prostoru topografskog sliva rijeke Jadro, stanja voda i prostornog razvoja.

Sažetak se može svesti na sljedeće: Rijeka Jadro predstavlja plavo zeleno srce Solina i okosnicu urbanog života građana, a nažalost njen potencijal nije u potpunosti iskorišten. Nedostaje kontinuirana šetnica uz rijeku, adekvatan pristup moru, odnosno ušću te povezivanje ključnih točaka od kulturno-povijesne važnosti.

Također naglašeno je kako je potrebno posebnu pažnju posvetiti zaštiti ušća kao najranjivijeg dijela rijeke, podložnog obalnom plavljenju, koncentraciji sedimenata i onečišćenjima iz cijelog sliva a što predstavlja najvrjedniji dio prirodnog okoliša u smislu bioraznolikosti.

- Svi problemi koje vidimo oko nas na području sliva rijeke Jadra rezultati su naših dosadašnjih pritisaka, znači prvenstveno društveno-ekonomskog sektora, naše urbanizacije, naše intervencije u prostoru, naše gradnje, prometnica i sl. Gradnja je najviše utjecala i mijenjala i vode i kvalitetu vode i bioraznolikost na ovim prostorima. Klima je imala utjecaj, ali taj utjecaj nije dominantan. Recimo 5 posto može biti klima, a 95 posto čovjek i njegove aktivnosti. Sve što imamo danas je prioritet u rješavanju, ali s mislima na buduće uvjete rada toga što sada rješavamo– kazao nam je dr.Jure Margeta.

image
Change we care radionica
Change We Care

Kroz izradu Plana prilagodbe bit će izrađene smjernice za očuvanje kvalitete vode, prirodnog okoliša i kvalitete življenja kroz kontroliranu urbanizaciju. Sve to, kako je rečeno, može se postići kroz očuvanje postojećih i izgradnju novih zelenih površina, izgradnju i uređenje novih zahvata u prostoru uz pomnu pažnju na parametrima za osiguranje vodopropusnosti građevinskih čestica, afirmiranja zelenih tipologija izgradnje (vrtovi, zelene terase i krovovi, itd.), revidiranja smjernica iz prostorno planske dokumentacije za gustoću izgrađenosti s ciljem oslobađanja prostora.

Na radionici su bili prisutni predstavnici gradova Kaštela i Solin te općine Klis, predstavnici Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda, Vodovoda i kanalizacije, partner na projektu Institut za oceanografiju i ribarstvo te privatni poduzetnici koji su iznijeli svoje sugestije i prijedloge s ciljem izrade što boljeg i konstruktivnijeg Plana prilagodbe na klimatske promjene za ovo pilot područje.

Nakon ove radionice planirane su još dvije pod nazivima: „Scenariji adaptacijskih mjera“ (2. radionica) i „Predstavljanje akcijskog plana“ (3. radionica).

Ove aktivnosti u projektu Change we care koji istražuje klimatske rizike s kojima se suočavaju priobalna i tranzicijska područja, dolaze u vrijeme kad i Europski parlament donosi zakon o klimi. Zastupnici u Europskom parlamentu trebali bi u četvrtak usvojiti novi Europski propis o klimi, te potvrditi dogovor o klimatski neutralnoj Europi do 2050.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
17. prosinac 2024 15:48