Hrvatska će napokon početi aktivnije koristiti potpore iz fondova EU iz mjere Dobrobit životinja, koje će u ovoj godini biti povećane za 130 milijuna kuna. Kako doznajemo u Ministarstvu, za 2021. će biti isplaćeno 220 milijuna kuna za 1700 korisnika, a u 2020. isplaćen je iznos od 90 milijuna kuna.

Značajno je to povećanje iz ove mjere koju godinama koriste sve nama konkurentne zemlje i koje su mnogim proizvođačima mesa, mlijeka i jaja bile dodatni prihod kojim su premostili brojne krize i probleme u konkurentnosti, pa tako izbjegli propast i pad proizvodnje.

Kako objašnjavaju u Ministarstvu poljoprivrede, nakon intenzivne suradnje s Hrvatskom poljoprivrednom komorom i strukom na definiranju novih zahtjeva i izračuna, provedeno je pet krugova konzultacija s Europskom komisijom.

EK je tražila povećanje referentnog razdoblja s jedne na četiri godine, pojašnjenja izračuna plana hranidbe te izračune povećanih iznosa potpora te povezivanje zahtjeva "poboljšana hranidba" s nekim od ostalih područja dobrobiti životinja. Na temelju istog prihvatljivog broja grla u 2020. godini, učinjena je projekcija za prihvaćena područja dobrobiti za 2021. godinu s novim iznosima ispregovaranim s EK - prosječni iznos potpore za dobrobit u govedarstvu bit će povećan 187%, u svinjogojstvu 235%, u peradarstvu 188%, u kozarstvu 125% te u ovčarstvu 127%.

Osim za dobrobit životinja, ispregovarana je nova operacija 10.1.17. Poticanje uporabe stajskog gnoja na oraničnim površinama, vrijedna 92 milijuna kuna. Prihvaćena je zbog poražavajućih podataka o sadržaju humusa u našim tlima uslijed intenzivne ratarske proizvodnje, a očekivana potpora će iznositi 215 eura po hektaru.

- Riječ je o izmjenama i dopunama Pravilnika koje se odnose isključivo na uvođenje novih potpore odnosno povećanje iznosa postojećih. Nakon opsežnih i dugotrajnih pregovora s EK u većem dijelu smo uspjeli u svojem naumu - povećati potpore za dobrobit za čak 130 milijuna kuna i uvesti novu agrookolišnu potporu vrijednu 92 milijuna kuna. Svako daljnje prolongiranje, produljenje roka za elektroničko savjetovanje i nove konzultacije s EK dovelo bi u pitanje isplatu tih potpora za proizvodnu 2021. godinu hrvatskim poljoprivrednicima u ovim izazovnim vremenima, što nam je i bio jedan od glavnih motiva - kaže državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek na primjedbe HPK kako je e-savjetovanje bilo prekratko.

U Croatiastočaru imaju samo riječi potpore o ovom iskoraku u financiranju domaće proizvodnje mesa, jaja i mlijeka. Predsjednik Branko Bobetić kaže kako "Hrvatska kao nova članica mjeru dobrobiti nije počela koristiti od početka članstva u EU, a naknadno su pripremljeni programi mjera dobrobiti za sve stočarske i peradarske proizvodnje u RH".

- Nadogradnja novih mjera za ovu godinu, a što je prezentirano izmjenom i dopunom Pravilnika, omogućit će veći broj aplikacija korisnika ove mjere i veći broj uvjetnih grla u odnosu na dosadašnje mjere. Mjere dobrobiti u novom programskom razdoblju, s obzirom na novu strategiju i zeleni dogovor na razini EU članica, dobit će na još većoj važnosti te će biti potrebno za naredni period dodatno definirati nove mjere s izračunom dodatnih troškova postizanja nadstandarda u uzgoju stoke i peradi poljoprivrednih gospodarstva u RH te se u tom smislu očekuje sveukupni i veći kreativni angažman predstavnika direktnih proizvođača i Ministarstva poljoprivrede - kaže Bobetić.

Dodaje kako proizvođači mogu dobiti od 10 do 250 eura za jedno grlo, ovisno o korištenju propisanih mjera.