Sibirski toplinski val 2020. doveo je do novih emisija metana iz permafrosta, tj. područja vječnog leda, pokazalo je istraživanje. Emisije moćnog stakleničkog plina trenutno su male, stoji u novoj studiji, ali pod hitno su potrebna daljnja istraživanja.
Analize satelitskih pokazuju kako je nakon rekordnog toplinskog vala fosilni plin metan iscurio iz stijena za koje se zna da su velika ležišta ugljikovodika. Prethodna curenja plina zabilježena su iz tla vječnog leda ili ispod plitkog morskog dna.
Većina znanstvenika smatra da je rizik od "metanske bombe" - brze erupcije velikih količina metana koji uzrokuje kataklizmično globalno zagrijavanje, na sreću u narednim godinama minimalan. Malo je i dokaza o značajnom povećanju emisije metana s Arktika, a nema ni traga da se slična metanska bomba aktivirala u posljednjih 130 tisuća godina, dakle u razdobljima koja su bila još toplija nego danas.
Međutim, ako se klimatska kriza pogorša i temperature nastave rasti, velika ispuštanja metana pod svaku cijenu moraju se detaljnije istražiti dok ne bude prekasno, složni su znanstvenici.
Europski parlament više je puta pozvao da se prioritet dâ smanjenju emisija u odnosu na hvatanje ugljika i naglasio važnost očuvanja biološke raznolikosti. Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj smanjenja emisija EU-a do 2030. s 40 % na najmanje 55 %. Doprinosom novih ponora ugljika cilj bi se mogao povećati na 57 %. Europski parlament je podržao zakon o klimi, neslužbeno dogovoren s državama članicama u travnju. Njime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara u obvezu. Europskim građanima i poduzećima pruža se pravna sigurnost i predvidljivost koje su im potrebne za planiranje tog prijelaza. Nakon 2050. EU će nastojati prijeći na negativne emisije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....