U studiji kojom je obuhvaćena gotovo polovica stanovnika SAD-a i cjelokupna švedska populacija, ispitano je više od 100 čimbenika pomoću kojih je, između ostalog, otkriveno da je zagađenje živom, kromom i aluminijem u korelaciji s rađanjem više dječaka, dok je zagađenje olovom povećalo udio rođenih djevojčica. Čimbenici koji su povezani sa značajnim promjenama, kao što su zagađenje živom i blizina industrijskih postrojenja, doveli su do promjene omjera spolova do 3%. U populaciji od milijun stanovnika to bi značilo 60.000 djevojčica više nego dječaka, ili obrnuto.

Istraživači su također ispitali što se događalo nakon dva traumatična događaja u SAD-u: uragan Katrina 2005. i pucnjave na Virginia Techu 2007. Otkrili su značajnu promjenu u omjeru spolova tek 34 tjedna nakon pucnjave u Virginia Techu, nakon koje je rođeno znatno više djevojčica. Međutim, drugi čimbenici poput vremenskih temperatura, stope nasilnog kriminala i nezaposlenosti nisu ukazali na ikakva odstupanja od uobičajenih omjera djevojčica i dječaka.

Za ovo ustino opširno istraživanje, objavljeno u časopisu Plos Computational Biology, korišteni su podaci 150 milijuna ljudi u SAD-u prikupljeni tijekom osam godina i podaci o 9 milijuna Šveđana prikupljeni tijekom 30 godina.

Valja naglasiti kako istraživanje pokazuje tek korelacije između različitih čimbenika i omjera spolova pri rođenju, a ne njihove uzroke i posljedice. Budući rad na ispitivanju učinaka kemikalija na ljudske stanice ili životinje u laboratoriju potreban je da bi se pokazale uzročne veze, rekli su istraživači.

"Na ove podatke treba gledati kao na osumnjičenike u sudskoj istrazi. Za privođenje osumnjičenika postoje neki vjerodostojni dokazi, ali su još nedovoljni za donašanje konačne presude", rekao je Andrey Rzhetsky sa Sveučilišta u Chicagu, koji je vodio istraživanje. Kako bi se sve navedeno dodatno istražilo, rekao je Rzhetsky, studije bi se trebale usredotočiti na one koji su najviše pogođeni određenim događajima i trendovima, umjesto na cijelu populaciju.

Veličina analizirane populacije znači da studija ima jaku statističku vrijednost, ali znanstvenici su primijetili da nemaju podatke o spolu mrtvorođenih beba i da je ispitana populacija SAD-a imala privatno zdravstveno osiguranje, te stoga nisu u potpunosti reprezentativni za cijelu populaciju.

Europski parlament je 10. srpnja 2020. donio rezoluciju u kojoj je iznio svoje prioritete u pogledu predstojeće strategije održivosti za kemikalije. Zatražio je, među ostalim, da se ta strategija iskoristi za postizanje usklađenosti i sinergija između zakonodavstva o kemikalijama, sigurnosti i zdravlju na radu i povezanog zakonodavstva Unije, uključujući posebno i opće zakonodavstvo o proizvodima, zakonodavstvo o vodi, tlu i zraku, zakonodavstvo o izvorima onečišćenja, uključujući industrijska postrojenja, te zakonodavstvo o otpadu. Naglasio je da bi se strategija trebala temeljiti na čvrstim i ažuriranim znanstvenim dokazima, uzimajući u obzir rizik koji predstavljaju endokrini disruptori, opasne kemikalije u uvezenim proizvodima te kombinirani učinci različitih kemikalija i vrlo postojanih kemikalija.