Iako su posljednjih godina znatno porasle osviještenost i zabrinutost, pa i aktivnosti u vezi s načinima odlaganja plastike, postoje i mnogi drugi manje poznati učinci plastike, uključujući njezin doprinos klimatskim promjenama i novi izazovi povezani s pandemijom bolesti COVID-19, upozorava izvješće Europske agencije za okoliš objavljeno 28. siječnja pod nazivom "Plastika, kružno gospodarstvo i europski okoliš – prioritet djelovanja".

U spomenutom izvješću analiziraju se potreba, ali i mogućnosti prelaska na kružni (cirkularni) i održiv pristup upotrebi plastike, kao i proizvodnja, potrošnja i trgovina plastike te utjecaj plastičnih proizvoda na okoliš i klimu.

"Izazovi koje nameće plastika u velikoj su mjeri posljedica činjenice da naši sustavi proizvodnje i potrošnje nisu održivi. U kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i klimatskih promjena javnost pridaje veću pozornost krizi u području plastičnog otpada s kojom se suočavamo. Jasno je da je najbolje rješenje prelazak na potpuno održivo i kružno gospodarenje plastikom, koje podrazumijeva daleko mudriju upotrebu plastike, njezinu učinkovitiju ponovnu upotrebu i recikliranje. Osim toga, proizvodnja plastike iz obnovljivih sirovina trebala bi biti početna točka”, smatra Hans Bruyninckx, izvršni direktor Agencije.

Prema izvješću, proizvodnja i upotreba plastike, ali i trgovina njome, i dalje su u porastu. U kontekstu pandemije, u izvješću se naglašava kako porast plastičnog otpada (maske, rukavice, posude za hranu...) mogu, kratkoročno, ugroziti ciljeve EU vezane uz smanjenje onečišćenja i održiviji, kružni sustav gospodarenja plastikom. Upozorava se i kako potrošnja i proizvodnja plastike podrazumijevaju korištenje velikih količina fosilnih goriva, što ima negativne posljedice po okoliš i klimatske promjene, dok je, u kontekstu smanjenja cijena nafte i smanjenje gospodarske aktivnosti, proizvođačima trenutno jeftinije proizvoditi plastične proizvode iz nerabljenih materijala fosilnog podrijetla nego koristiti reciklirane plastične materijale.

Ako proizvodnja i uporaba plastike, upozorava izvješće, nastave rasti u skladu s predviđanjima, udio industrije plastike u svjetskoj potrošnji nafte porast će do 2050. sa sadašnjih sedam posto na 20 posto. Izvješće podsjeća i da emisije na godišnjoj razini koje su povezane s proizvodnjom plastike u EU iznose oko 13,4 milijuna tona CO2, odnosno čine oko 20 posto emisija kemijske industrije u cijeloj EU.

Europska komisija predstavila je 2018. godine sveobuhvatnu strategiju o plastici u kružnom (cirkularnom) gospodarstvu, a u kojoj se opisuje pristup EU rješavanju izazova povezanih s plastikom. Godinu dana kasnije Europski parlament je odobrio novi zakon kojim se od 2021., dakle od ove godine, zabranjuju plastični predmeti za jednokratnu upotrebu kao što su tanjuri, pribor za jelo ili slamke za piće.