Europska komisija odobrila je novi projekt za smanjenje štetnog utjecaja zrakoplovnog sektora/industrije na okoliš. Projekt naziva hOListic Green Airport (OLGA) temelji se na integriranom pristupu, a započeo je 1. listopada 2021. Projekt će razvijati inovativne održive mjere za smanjenje štetnih emisija na zračnoj i zemaljskoj strani (Airside/Landside) zračne luke, uz unaprjeđenje energetske učinkovitosti, kvalitete zraka, bioraznolikosti i gospodarenja otpadom, izvijestili su iz Međunarodne zračne luke Zagreb d.d. ističući kako ova rješenja podupiru nastojanja Europske unije u postizanju ugljične neutralnosti i poboljšanje kvalitete života.

Kao potporu Europskom zelenom planu, EU će, kako su naveli, financirati nekoliko projekata kako bi se olakšao prijelaz na opremu s niskim udjelom ugljika te tako smanjio utjecaj na klimatske promjene. Jedan od projekata koji će aktivno doprinijeti ovom strateškom cilju je projekt OLGA.

Stavljajući naglasak na povećanje ekološke učinkovitosti u zračnim lukama počevši od letačkih, putničkih i teretnih operacija iz perspektive šire zajednice, projekt OLGA, pojasnili su, osigurat će nadogradnju i primjenjivost inovativnih mjera u ovom gospodarskom segmentu diljem EU.

Informiraju i kako su u projekt uključene četiri međunarodne zračne luke i njihovi lokalni dionici: Pariz-Charles de Gaulle, Milano Malpensa, Zagreb i Cluj. Daljnji razvoj rezultata projekta osigurat će Vijeće zračnih luka (Airport Regions Council - ARC), odnosno, udruženja gradova i regija na čijim područjima se nalaze međunarodne zračne luke.

Nadalje, projekt OLGA povezat će se s drugim projektima i inicijativama koje financira EU, a koje su usmjerene na zeleno zrakoplovstvo i na taj način će potaknuti Europu kao pionira u pametnoj i održivoj mobilnosti.

U informaciji je navedeno i kako projekt OLGA okuplja 57 partnera i povezanih subjekata koji čine raznolik konzorcij s visokom razinom iskustva i stručnosti u rasponu od velikih i manjih zračnih luka, zračnih prijevoznika i zrakoplovne industrije, do javne vlasti, istraživača te inovativnih malih i srednjih poduzeća s fokusom na ekološki učinak.

Projekt vodi Grupa ADP (Groupe ADP) na čelu sa zračnom lukom Paris-Charles de Gaulle.

- Projekt OLGA će biti ogledalo naše stručnosti. Kao glavni svjetski upravitelj zračnih luka, već smo uključeni u projekte smanjenja ekološkog utjecaja doprinoseći ekološkoj tranziciji zrakoplovne industrije, razvoju projekata industrijske i teritorijalne ekologije kao i smanjenju štetnih utjecaja projekata na okoliš – izjavio je Augustin de Romanet, predsjednik i izvršni direktor Grupe ADP.

Zračna luka Franjo Tuđman Zagreb (kojom također upravlja Grupa ADP i njezina podružnica TAV Airports) i Zračna luka Cluj bit će, naglašeno je, ključne u demonstraciji inovacija implementiranih u Zračnoj luci Pariz - Charles de Gaulle, kao i u provođenju komplementarnih projekata za daljnje poboljšanje ekološke učinkovitosti.

-Zagrebačka zračna luka predana je nastojanjima primjene tehnoloških rješenja u poslovnim procesima koja će dovesti do smanjenja zagađenja i buke. Ovakav pristup izravno će doprinijeti poboljšanju kvalitete života, kako naše lokalne, tako i šire zajednice – izjavio je Huseyin Bahadir Bedir, predsjednik Uprave Zračne luke Franjo Tuđman Zagreb.

U projekt je uključen i Savjetodavni odbor (Advisory Board - AB) koji čini 27 članova, a uključuje akademske krugove, zrakoplovne tvrtke i prijevoznike, zračne luke, industriju i jedinice lokalne samouprave. Članovi Savjetodavnog odbora trebaju dati povratne informacije o projektnim aktivnostima, stručne savjete te procijeniti rezultate projekta.

Proračunom od 34 milijuna eura, od čega će 25 milijuna eura osigurati Europska komisija u razdoblju od 60 mjeseci, partneri u projektu OLGA nastojat će pronaći rješenja za značajno smanjenje štetnog utjecaja zrakoplovnog sektora u cjelini na okoliš, pojašnjeno je.

Očekuje se da će inovacije iz projekta OLGA dovesti do smanjenja CO2, poboljšanja kvalitete zraka i očuvanja bioraznolikosti, uz uključenje cijelog lanca subjekata zrakoplovnog sektora.

Dodajmo kako su, prema podacima a portala Europskog parlamenta, emisije stakleničkih plinova iz međunarodnog zrakoplovstva u posljednja dva desetljeća više nego udvostručene.

Iako međunarodno zrakoplovstvo i brodarstvo iznose manje od 3,5 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU-u, oni su, istaknuto je, najbrže rastući izvor emisija koje doprinose klimatskim promjenama.

Glavni razlog tome je rekordan rast prometa zbog većeg broja putnika i povećanog opsega trgovine. U ovim sektorima tek se nedavno počelo brinuti o smanjenju emisija stakleničkih plinova, na razini EU-a, ali i na globalnoj razini.

Nadalje navedeno je kako najveći udio stakleničkih plinova otpada na ugljični dioksid (CO2), glavni nusproizvod većine ljudskih aktivnosti i izgaranja fosilnih goriva. Ostali plinovi se emitiraju u manjim količinama, ali zagrijavaju zemlju mnogo učinkovitije od CO2. Metan je, na primjer, više od 80 puta jači u zagrijavanju od CO2 u razdoblju od 20 godina.

Energetika je odgovorna za 77,01 posto emisija u 2019., od čega je trećina zbog prometa. Poljoprivreda je odgovorna za 10,55 posto, industrija za 9,10 posto te sektor gospodarenja otpadom za 3,32 posto emisija.