Građanska energija je energija koja je proizvedena lokalno, iz obnovljivih izvora, i koja je u vlasništvu i/ili većinskom suvlasništvu građana. Građanska energija podrazumijeva da mi, građani, imamo aktivnu ulogu u energetskom sektoru kroz upravljanje, dobivanje udjela ili vlasništva, dobiti i odgovornosti, i to udruživanje kroz pravne oblike poput, primjerice, energetskih zadruga.

Kazao je to Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge (ZEZ) odgovarajući na upit što je građanska energija. Povod za razgovor je nedavni poziv iz Zelene energetske zadruge građanima i inicijativama zainteresiranima za projekte građanske energije da se prijave na Akcelerator građanske energije. Riječ je programu besplatne podrške projektima građanske energije, a jednodnevna radionica će se održati uživo u Zagrebu 29. ožujka.

Inače, kako su ranije poručili iz ZEZ-a, Akcelerator građanske energije namijenjen je lokalnim inicijativama, aktivnim građanima, udrugama, zaljubljenicima u obnovljive izvore energije i svima ostalima koji žele razvijati vlastite projekte građanske energije, a koji djeluju na području Hrvatske i u zemljama u susjedstvu.

Goran Čačić

ZEZ

Zanimalo nas je kako se građani organiziraju žele li realizirati projekt građanske energije. Naš sugovornik kaže da građani u pokretanju projekta građanske energije imaju mogućnost organiziranja uz pomoć pravnih oblika koji postoje u regulativama na razini Hrvatske i Europske unije za projekte građanske energije (udruga, zadruga, d.o.o. i drugi pravni oblici). Ukoliko se radi o tržištu električne energije ili elektroenergetskom sustavu, u Hrvatskoj su, kaže, s posljednjim izmjenama Zakona o tržištu električne energije za ovakvu vrstu udruživanja predviđene energetske zajednice građana te zajednice obnovljivih izvora energije.

- Zamislimo to na primjeru jednog zagrebačkog kvarta u kojem je na jednu trafostanicu spojena stambena zgrada s 30-ak stanova, 10-ak obiteljskih kuća i tvrtka s proizvodnom halom. Vlasnici kuća i vlasnik postrojenja imaju „viška“ prostora za instalaciju fotonaponskih elektrana, a vlasnici stanova nemaju mogućnost na svojoj zgradi postaviti elektranu. Energetske zajednice građana predviđaju da vlasnici kuća i vlasnik proizvodnog pogona mogu instalirati proizvodna postrojenja na krovove svojih objekata do maksimalno dozvoljene snage (80 % ukupne priključne snage svih brojila) i podijeliti viškove s vlasnicima stanova – pojašnjava Goran Čačić.

Dodaje kako Zelena energetska zadruga organizira Akcelerator građanske energije kako bi detaljnije razjasnili mogućnosti i proces pokretanja projekta građanske energije građanima, ali i osnažili već pokrenute inicijative građanske energije. Sudjelovanje je besplatno, a svi zainteresirani pojedinici i inicijative mogu se prijaviti do 24. ožujka putem digitalnog prijavnog obrasca.

Govoreći o tome što sve takvi projekti omogućuju, Goran Čačić kaže da na razini EU, projekti građanske energije omogućuju građanima da sudjeluju u energetskom sektoru na više načina.

- Mogu imati vlasništvo i pravo upravljanja nad elektroenergetskom mrežom, pokretati i investirati u projekte obnovljivih izvora energije, sudjelovati u odlučivanju, pružati energetske usluge, udruživati se u pravne oblike te djelovati dobrovoljno i na demokratski način. Takvi projekti imaju potencijal donijeti veliku vrijednost lokalnim zajednicama, čak 2-8 puta više od projekata vanjskih ulagača. Uz to, preusmjeravaju ulaganja s fosilnih goriva na ulaganje u obnovljive izvore energije te tako doprinose smanjenju posljedica klimatskih promjena – ističe Čačić.

Kakav je njihov značaj u ovo vrijeme kad cijene energenata rastu i kad energetska neovisnost dobiva još više na snazi, pitali smo također.

- Projekti građanske energije povećavaju sigurnost opskrbe i stabiliziraju cijenu, odnosno štite od promjena i kriza koje bi se inače negativno odrazile na građane, kao što tome trenutno svjedočimo. Uz to, zadržavaju i dijele dobit lokalno, te na taj način doprinose razvoju sela, gradova, županija. Građani mogu biti pokretač energetske promjene (tranzicije) koja je potrebna kako bismo imali čišći, stabilni neovisni i jeftiniji energetski sustav, i to upravo kroz projekte građanske energije. Na razini EU potiče se razvoj projekata građanske energije s ciljem oslobađanja dodatnih investicija koje su potrebne kako bi se taj proces ubrzao i umanjio utjecaj na klimu i okoliš – kaže Goran Čačić.

Izdvojio je i neke primjere projekata građanske energije.

Ecopower (Belgija)

Belgijski Ecopower je nastao 1990-ih na inicijativu Dirka Vansintjana s ciljem prelaska proizvodnje energije iz nuklearnih elektrana na obnovljive izvore energije. Sve je započelo s malim projektom građanske energije gdje su građani investirali u hidroelektranu te staru vodenicu u flamanskom selu Rotselaar u Belgiji transformirali u izvor energije.

Projekt je prerastao u energetsku zadrugu, a sve veća brojnost članstva pokrenula se u ugradnji novih vjetroturbina i solarnih panela. Danas je zadruga ovlaštena za opskrbu više od 50.000 domova sa 100 % obnovljivom energijom.

Od aktivnosti opskrbe energijom Ecopower ne uzima profit već višak profita reinvestira u nove projekte obnovljive energije i energetske učinkovitosti. Članovi zadruge mogu kupiti najviše 20 dionica, a svaki od 60.000 članova ima pravo glasa u generalnoj skupštini.

Zadruga opskrbljuje otprilike 1,64 % električne energije za kućanstva u Flandriji s 23 vjetroturbine, 3 male hidroelektrane, 1 kogeneracijskim postrojenjem i 322 decentralizirane solarne fotonaponske instalacije na krovovima škola, javnih zgrada i kuća. Ecopower također štedi energiju: pomogao je svojim članovima da smanje potrošnju električne energije iz mreže.

KLIK (Hrvatska)

Ova križevačka zadruga je osnovana s ciljem poticanja Križevčana da preuzmu inicijativu u energetskoj tranziciji i stvaranju klimatske otpornosti grada, a nakon provedbe projekata „Križevački sunčani krovovi“, kojima je kroz prve crowdinvesting kampanje za obnovljive izvore energije u Hrvatskoj omogućeno ulaganje građana u solarne elektrane na javnim zgradama u Križevcima.

Zadruga je mjesto susreta građana oko tema energetske tranzicije što znači da informira i educira građane o zelenim tehnologijama i novim smjerovima prema klimatskoj otpornosti, pomaže u izradi i financiranju projekata sugrađana te spaja građane sa izvođačima radova.

Zadruga posluje kroz usluge savjetovanja, projektiranja i izvođenja fotonaponskih sustava, a danas u suradnji s Gradom Križevcima vodi i prvi Energetsko-klimatski ured u Hrvatskoj, pojasnio je Goran Čačić, programski koordinator Zelene energetske zadruge.

Dodajmo kako novi Zakon o tržištu električne energije, usvojen početkom listopada 2021., prenosi sve odrednice Direktive (EU) 2019/944 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije i izmjeni Direktive 2012/27/EU.

Važan zakon u provedbi zelene tranzicije je i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji, donesen u prosincu, u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 11 prosinca 2018. o promicanju uporabe energije iz obnovljivih izvora. Korištenjem obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, kako je navedeno u tom zakonu, postiže se obveza klimatskih ciljeva da Republika Hrvatska smanji emisije stakleničkih plinova prema raspodjeli obveze smanjenja te ostvaruju interesi Republike Hrvatske u području energetike, utvrđeni Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

Europskim propisom o klimi, koji je Europski parlament donio u lipnju 2021. godine a kojim je potvrđen dogovor o klimatskoj neutralnosti do 2050. što je cilj iz europskog zelenog plana, uvodi se i cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 posto do 2030.

Među zakonodavnim prijedlozima u paketu “Fit for 55” koje je Komisija donijela 14. srpnja prošle godine, je i izmjena Direktive o energiji iz obnovljivih izvora, kojom se postavlja povećani cilj proizvodnje od 40 posto energije iz obnovljivih izvora u EU-u do 2030. godine.