Europski klimatski pakt, krovna je klimatska platforma na razini cijele EU koja poziva ljude, zajednice i organizacije da sudjeluju u klimatskim akcijama i grade zeleniju Europu, a Europska komisija pokrenula ju je 9. prosinca 2020.

Kao dio Europskog zelenog plana, Klimatski pakt predstavlja prostor za politički dijalog, razmjenu informacija, raspravu i djelovanje u vezi s klimatskom krizom na svim razinama – od najviše politike do sve većeg europskog klimatskog pokreta.

U utorak je održan prvi u nizu panela pod nazivom “Europski klimatski pakt: Moj svijet, moj doprinos, naš planet” na kojem su sudjelovali dr. sc. Julije Domac, veleposlanik Europskog klimatskog pakta i posebni savjetnik Predsjednika RH za energiju i klimu, Dunja Mazzocco Drvar, ravnateljica Uprave za klimatske aktivnosti u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, Mirjana Matešić, ravnateljica Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Nataša Kalauz, izvršna direktorica WWF Adrije i Nevena Rendeli, ambasadorica Europskog klimatskog pakta i moderatorica panela.

Klimatski pakt

Panel je održan povodom Dana za djelovanje Europskog klimatskog pakta.

Kako je navedeno na stranicama WWF-a (World Wide Fund for Nature) javnosti je predstavljena platforma Klimatskog pakta "Count us in" na kojoj svaki pojedinac može odabrati između 16 različitih obećanja i tako unošenjem promjene u svoj svakodnevni život pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Istraživanje 1.5 Degree Lifestyles pokazuje kako upravo individualni načini života čine više od 65 posto ukupnog svjetskog ugljičnog onečišćenja, a kada bi milijarda ljudi promijenila način na koji putuje i koristi energiju ili koju hranu jede, smanjila bi ugljični otisak za gotovo 1/5 potrebnog za spas našeg planeta.

Građani su pozvani, istaknuto je, da se na platformi obvežu više hodati i biciklirati, jesti sezonsku hranu i manje mesa, smanjiti grijanje u svojem domu, popravljati stare stvari umjesto kupovati nove, te na druge načine na koje žive i rade smanjiti svoj otisak na planet.

Na panelu je bilo riječi o tome što se čini sada, te što politika, društvo te svatko od nas kao pojedinac može napraviti za očuvanje planeta.

Obnove kuća

Navedeno je kako se Dunja Mazzocco Drvar obvezala energetski obnoviti svoju kuću, a isto će učiniti i Julije Domac koji djeluje kao predstavnik stanara u svojoj stambenoj zgradi.

Mirjana Matešić će kroz razgovor s prijateljima i poznanicima poticati promjene u njihovom ponašanju, Nataša Kalauz će smanjiti količinu hrane koja se baca te još i više razgovarati s političarima o klimatskim promjenama dok se Nevena Rendeli obvezala popravljati stare stvari umjesto kupnje novih čime će smanjiti karbonski otisak za 116 kg.

- Novim europskim Zakonom o klimi povećava se cilj smanjenja emisija Europske unije s 40 posto na najmanje 55 posto. Uloga Hrvatske možda je mala po doprinosu u tonama, postocima ili megavatima, ali je velika i važna u pogledu odgovornosti i solidarnosti. Ovako ambiciozni ciljevi mogu se ostvariti samo pametnom politikom koja će poticati okrupnjavanje projekata i povezivanje inicijativa. Zato moramo raditi zajedno, sami ćemo klimatsku bitku sigurno izgubiti - poručio je dr.sc. Julije Domac.

Dunja Mazzocco Drvar navela je kako je početkom lipnja Hrvatski sabor izglasao prvu dugoročnu strategiju za niskougljični razvoj RH do 2030. s pogledom na 2050. godinu.

- Tim smo se dokumentom svrstali uz bok zemalja s velikom ambicijom u borbi protiv klimatskih promjena i propisali što sve trebamo učiniti kako bismo do polovine stoljeća postali klimatski neutralni. Svoju će ulogu u tranziciji imati gospodarstvenici iz sektora industrije, građevinarstva, prometa i poljoprivrede, ali i svatko od nas tko će izborom prijevoznog sredstva, odjeće, hrane, načina na koji grije i hladi svoj dom te drugim aktivnostima odrediti hoćemo li u tome uspjeti - kazala je Mazzocco Drvar.

Zaštita staništa i vrsta

Govoreći o radu WWF-a„ Nataša Kalauz je kazala kako WWF djeluje globalno mijenjajući načine na koje proizvodimo i trošimo energiju, vodu, hranu, štitimo šume i pomažemo ljudima u prilagodbi klimatskim promjenama.

- Veliki naglasak stavljamo i na zaštitu staništa i vrsta jer jedino kroz stabilne i održive ekosustave možemo ostvariti otpornost na klimatske promjene - rekla je Kalauz.

- Poslovni sektor ima veliku odgovornost u pokretanju transformacije koja će dovesti do smanjenja emisija i ublažavanja klimatskih promjena. No on mora dobiti jasnu poruku od zakonodavca i potrošača da je to jedini mogući put. Vjerujem da će tada promjene biti brze i učinkovite i da imamo šanse promijeniti budućnost. No ovaj proces moramo pokrenuti zajedničkim naporima, a svi građani pritom trebaju biti spremni na promjenu ponašanja koja je neminovna - kazala je Mirjana Matešić.

Nevena Rendeli istaknula je promjena kreće od svakoga od nas iako mnogi misle da je borba protiv klimatskih promjena samo zadaća političara i industrije.

- I sama se, kao zagovarateljica smanjenja štetnosti za okoliš, posljednjih godina trudim živjeti zelenije. Kupujem manje odjeće, češće hodam, a gradom se vozim na biciklu, konzumiram sezonsku hranu, a na našem obiteljskom stolu odnedavno su namirnice iz vlastitog uzgoja. Imamo odgovornost i kao roditelji jer djeca od nas uče, stoga i svoje djevojčice od malih nogu učim odgovornom suživotu s prirodom. Drago mi je da kao ambasadorica Europskog klimatskog pakta mogu pružiti dobar primjer drugima i nadam se motivirati ih da i sami učine nešto dobro za okoliš – kazala je Rendeli.

Podrška tvrtki

U informaciji s ovog događaja navedeno je i kako su se uz sudionike panela, i hrvatski građani uključili u Dan za djelovanje EU klimatskog pakta sudjelujući u otvorenoj raspravi što je Hrvatskoj potrebno i kako njezini građani mogu pridonijeti borbi protiv klimatskih promjena.

Već prvog dana predstavljanja ove platforme, 16 tvrtki koje posluju u Hrvatskoj odlučilo je pružiti podršku Europskom klimatskom paktu pozivajući gotovo 40.000 svojih zaposlenika da odaberu aktivnost kojom oni mogu dati svoj mali ili veliki doprinos Tako pomažu, istaknuto je, u mobilizaciji najveće zajednice građana protiv klimatskih promjena.

Nacionalnom događanju prethodilo je i centralno događanje u Bruxellesu emitirano u 27 država članica EU-a koje je predvodio izvršni potpredsjednik Europske komisije Frans Timmermans. Razgovaralo se o snazi djelovanja protiv klimatskih promjena na razini pojedinaca, organizacija i Europske unije.

Inače, politička predanost Europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti EU-a do 2050. pretvara se u obvezu nakon što je Europski parlament 24. lipnja podržao zakon o klimi.

Novim propisom EU-a o klimi povećava se cilj EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) do 2030. s 40 posto na najmanje 55 posto u odnosu na razine iz 1990. Osim toga, predstojećim prijedlogom Komisije o Uredbi o LULUCF-u o reguliranju emisija stakleničkih plinova i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva povećat će se ponori ugljika u EU-u i time zapravo povećati cilj EU-a za 2030. na 57 posto.