Globalno zatopljenje mijenja prirodne cikluse i morfologiju europskih ptica, pokazalo je veliko istraživanje. No isto tako, stoji u istraživanju, to nije jedini uzrok. Znanstvenici su istraživali i koliki je udio promjena tijekom vremena bio povezan sa zagrijavanjem i je li zagrijavanje utjecalo na neke vrste ili osobine više od drugih, kao i jesu li drugi čimbenici koji nisu povezani s temperaturom pojačali te učinke.

Istraživači su tako otkrili da sive grmuše, na primjer, imaju četvrtinu manje potomaka nego ranije, što već ima velike negativne posljedice po tu vrstu. Neke ptice se smanjuju u veličini, dok druge, kao što su mrke crvenrepke, postaju sve veće.

U sklopu istraživanja obuhvaćeni su podaci prikupljeni od sredine 60-ih godina u Britaniji i Nizozemskoj o 60 različitih vrsta, uključujući kućnog vrapca, kukmastu sjenicu, močvarnu strnadicu , zimovku i zviždaka. Istraživanje se fokusiralo na to kako su se ove ptice mijenjale tijekom vremena s obzirom na njihov raspored polaganja jaja, broj potomaka i morfologiju.

Premda je istraživanje povezalo period u kojem vrapci postaju manji s onim kada su i temperature više, znanstvenici nisu bili sigurni je li to izravno uzrokovano toplinskim stresom ili im porast temperature otežava hranjenje.

Studija, koja je prošlog tjedna objavljena u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences, pokazala je da iako je više od polovice promjena osobina povezano s porastom temperature drugi čimbenici kao što su jer urbanizacija, zagađenje, gubitak staništa također mogu utjecati na promjene karakteristika.

U prosjeku, do 57% ukupnih promjena tijekom posljednjih desetljeća može biti povezano s zagrijavanjem temperature, prema studiji. Otprilike 32% od 60 vrsta ptica doživjelo je fizičke promjene zbog rasta temperatura, budući da je zabilježeno prosječno smanjenje veličine od 0,45% za svaki porast topline od Celzijusa. Oko 86% ptica je imalo promjene u vremenu polaganja jaja, a 31% imalo je promjene u broju potomaka.

Nisu ni sve vrste pogođene na isti način. Neki, poput mrke crvenrepke, s rastom temperatura povećavaju svoju veličini i broj potomaka. Istraživači nagađaju da varijacije u tome koliko se i kako svojstva različitih vrsta mijenjaju najvjerojatnije ovisi o netemperaturnim čimbenicima.

“Studija daje dobro utemeljeno objašnjenje zašto se različite vrste mijenjaju tako različitom brzinom. I to nema uvijek veze s osjetljivošću na temperaturu, već s onim drugim, netemperaturnim čimbenicima”, rekao je Shahar Dubiner, ekolog sa Sveučilišta u Tel Avivu, koji nije bio uključen u studiju. Dubinerovo istraživanje je, na sličan način, otkrilo dramatične promjene u obliku i stanju tijela za više od polovice izraelskih vrsta ptica - uključujući one koje migriraju iz Europe, kao što su rode.

Općenito, to znači da je zagrijavanje vjerojatno najveći čimbenik koji pokreće promjenu osobina, ali nije jedini element u igri. Drugi čimbenici mogu igrati značajniju ulogu nego što se prije mislilo. Pitanje je koji su ti drugi čimbenici i kako su povezani s porastom temperature, zaključuje se u Guardianu.

Dodajmo kako je u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navedeno kako dugoročni trendovi povezani s populacijama ptica koje obitavaju na poljoprivrednim zemljištima i u šumskim područjima kao i raširenih vrsta ptica te travnjačkih leptira pokazuju da je u EU-u došlo do velikog smanjenja bioraznolikosti poljoprivrednih zemljišta.

To je prvenstveno posljedica gubitka, fragmentacije i degradacije prirodnih ekosustava, uglavnom zbog intenziviranja poljoprivrede, intenzivnog gospodarenja šumama, napuštanja zemljišta i širenja urbanih područja.Parlament podsjeća na obvezu da se spriječi pogoršanje trendova očuvanja i stanja svih zaštićenih staništa i vrsta do 2030. te da se osigura da na razini država članica barem 30 posto vrsta i staništa koja trenutno nemaju povoljan status bude u toj kategoriji ili pokazuje snažan pozitivan trend.

Parlament ističe da bi trebalo što prije postići povoljno stanje očuvanosti za sve zaštićene vrste i staništa u skladu s Direktivom o pticama i Direktivom o staništima, dvama najvažnijim dokumentima o zaštiti prirode u Europskoj uniji.