Tajništvo za otoke je u lipnju 2018. postalo prvo radno tijelo u povijesti EU isključivo na raspolaganju otočanima, ali istovremeno i ispomoć Europskoj komisiji u prilagodbi postojećih politika i fondova za energetiku na otocima.

U prve dvije godine rada Tajništva za otoke, a to se nastavlja i u drugoj fazi koja je započela u veljači ove godine, regionalni partner u Hrvatskoj je Pokret otoka, međuotočna inicijativa koja se zalaže za rješavanje problema otočana, njihovo osnaživanje i održivi razvoj otočnih zajednica.

Pokret otoka je 2020. godine službeno postao i službeni ambasador programa Island Innovation s tri predstavnika s hrvatskih otoka: Hvara, Visa i Silbe. Ta im je platforma omogućila umrežavanje sa stručnjacima diljem svijeta te razmjenjivanje pozitivnih praksa i znanja.

Spajajući ta dva iskustva, početkom tjedna Pokret otoka upriličio je uživo na Facebooku hrvatsku verziju Island Innovation Hub-a pod nazivom “Razvoj energetskih inovacija i utjecaj na druge otočne sektore”.

Sudionici panela su bili Maja Pokrovac, direktorica udruženja ''Obnovljivi izvori energije Hrvatske'', Ivan Zoković Cola, voditelj energetske tranzicije na otoku Korčuli, Marin Kukoč, diplomirani inženjer agronomije i stručnjak za ruralni razvoj te Saša Predovan, ugostitelj i iznajmljivač s otoka Silbe koji je započeo proces postavljanja solarnih panela na vlastitim objektima.

Panel je moderirala Maja Jurišić, predsjednica Pokreta otoka koja je iskustvo u ovom području stekla radeći za Europsku komisiju, u sklopu konzorcija Tajništva za čistu energiju EU otoka. Trenutno kao predsjednica regionalnog partnera Tajništva za otoke vodi projekt razvoja i provedbe energetske tranzicije na hrvatskim otocima.

Razloga za ulaganje u obnovljive izvore energije ima napretek, ali među najvažnijima su osobna korist i ekološka održivost i odgovornost, neki su od zaključaka panel rasprave o čemu je izvijestio Pokret otoka.

Iako nam je pojam takvog ulaganja stran i o njemu se ne govori baš mnogo, svaki pojedinac, fizička osoba, poslovni subjekt ali i društvo u cjelini ima koristi od ulaganja i implementacije sustava obnovljivih izvora energije i postalo je vrlo jasno da je to neizbježna budućnost, naglasili su sudionici panela.

U Nacionalnom planu oporavka 37 posto sredstava namijenjeno je zelenoj tranziciji i borbi protiv klimatskih promjena, naglasila je Maja Pokrovac. Osim uvida u zakonodavni okvir korištenja obnovljivih izvora energije, istaknula je i kako Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira razne natječaje namijenjene građanima i pravnim osobama u potrazi za sredstvima sufinanciranja projekata sustava za dobivanje energije iz obnovljivih izvora.

Saša Predovan govorio je o vlastitom primjeru i procesu pripreme dokumentacije za prijavu na natječaj tog Fonda. Naglasio je kako je vrlo važno imati riješene vlasničke odnose, potpunu dokumentaciju o građevini, ali i zatražiti dopuštenje Elektre za priključenje na mrežu.

Ivan Zoković Cola član je triju energetskih zadruga, od kojih su dvije otočne. Kreator je i projekta Križevački sunčani krovovi – prve solarne elektrane financirane od strane građana putem crowdfundinga.

Govorio je o svojem iskustvu na otoku Korčuli, ali se dotaknuo i teme korištenja obnovljivih izvora energije u svrhu gospodarenja otpadom, s posebnim naglaskom na bioplinska postrojenja kao i na uvođenje električnih vozila u komunalnim poduzećima.

Marin Kukoč informirao je o mjerama ruralnog razvoja za poljoprivrednike, ali i o mjerama za nepoljoprivredne djelatnosti, konkretnije mjerama za ruralni turizam.

S obzirom na vrlo malen postotak korištenja obnovljivih izvora energija u Hrvatskoj u usporedbi s drugim zemljama Europe, istaknuto je da je zelena energetska tranzicija u Hrvatskoj nedovoljno implementirana, da se o njoj premalo priča i da priljev turista koji Hrvatska doživljava svake turističke sezone zahtjeva konkretne korake prema uvođenju obnovljivih izvora energije u sve segmente društva. Republika Hrvatska plaća uvoz struje, a ima sav prirodni potencijal sunca i vjetra da bi proizvodila električnu energiju samostalno.

Maja Pokrovac naglasila je da prijelaz na obnovljive izvore energije nije potreba isključivo zbog klimatskih promjena, već i zbog toga da pojedinci osiguraju samodostatnost i pristup izvorima energije, izvijestili su iz Pokreta otoka o naglascima rasprave.

Podsjetimo, kako je pod vodstvom belgijske konzultantske tvrtke za obnovljivu energiju 3E u Bruxellesu u veljači započeo s radom konzorcij koji će sljedeće dvije godine provoditi aktivnosti Tajništva Inicijative čiste energije za EU otoke, poznatog i kao Tajništvo za otoke.

Tako Tajništvo za otoke nastavlja aktivnosti iz prve faze u kojoj su sudjelovali i hrvatski otoci Brač, Hvar, Korčula i Cresko-lošinjski arhipelag, a koji su izradili planove energetske tranzicije temeljem kojih će moći aplicirati za povlačenje europskih sredstava.

- Energetska tranzicija je izvrsna prilika za privlačenje investicija i otvaranje novih zelenih radnih mjesta na otocima, ali i za doprinos u borbi protiv klimatskih promjena čije posljedice svi osjećamo. Hrvatski otoci imaju izvanredne potencijale i ako je suditi po rezultatima iz prethodne dvije godine rada Tajništva, imamo razloga biti optimistični – kazao je prigodom početka druge faze Tajništva Tonino Picula, inače i predsjednik Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja.

Tonino Picula je još 2017. podnio amandman u sklopu projekta ‘Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ te osigurao 2 milijuna eura za osnivanje Tajništva za otoke. Uspjeh prve faze Tajništva i novi Piculin amandman na proračunu za 2020. godinu, osigurali su dodatna dva milijuna eura za drugu fazu i tehničku pomoć otocima oko prijava na europske projekte za prelazak na obnovljive izvore energije.