- Rupa u ozonskom omotaču koja se razvija godišnje prilično je veća nego inače i trenutno je veća od Antarktike - kažu istraživači iz službe za praćenje atmosfere „Copernicus”.

Znanstvenici dodaju da ovogodišnja rupa brzo raste i da je veća od 75 posto ozonskih rupa u ovoj fazi sezone još od 1979. godine.

Smatraju da je oštećenje ozonskog omotača uzrokovano plinovima koji se koriste u rashladnom sustavu, a koje je čovjek stvorio još 1930. Spomenuti plinovi korišteni su i kao pogonsko gorivo u aerosolnim raspršivačima. Kemikalije su stabilne pa mogu putovati sa Zemljine površine u stratosferu, no na nadmorskoj visini na kojoj se nalazi stratosferski ozon, oni se razgrađuju visokoenergetskim UV zračenjem. Kemijske reakcije koje slijede opisanu proceduru uništavaju ozon.

Ozon se nalazi između 11 i 40 kilometara iznad Zemljine površine, u stratosferi, i djeluje poput kreme za sunčanje za planet, štiteći ga od ultraljubičastog zračenja. Svake godine tijekom kasne zime na južnoj hemisferi nastane rupa jer Sunce uzrokuje reakcije osiromašenja ozonskog omotača, koje uključuju kemijski aktivne oblike klora i broma dobivene iz spojeva koje je stvorio čovjek. Iz Copernicusa su priopćili da je ovogodišnja rupa "evoluirala u prilično veću od uobičajene".

- U ovoj fazi ne možemo zaista reći kako će se ozonska rupa razvijati. Međutim, ovogodišnja rupa iznimno je slična onoj iz 2020., koja je bila jedna od najdubljih i najdugovječnijih. Sudeći po zapisima iz 1979. godine, ona se zatvorila oko Božića te godine - rekao je za Guardian direktor Copernicusa Vincent-Henri Peuch.

- Velika ili mala ozonska rupa u jednoj godini ne mora nužno značiti da se cjelokupni proces oporavka ne odvija prema očekivanjima, ali ukazuje na to da joj je nužno posvetiti pozornost i istražiti je u potpunosti - zaključuju iz Copernicusa.

Europski parlament podsjeća na goleme razlike u načinu i mjestu mjerenja i praćenja onečišćenja zraka u EU-u; smatra da je to ozbiljan problem te poziva na uvođenje jedinstvenih kriterija za mjerenje onečišćenja zraka i postavljanje stanica za uzorkovanje. Parlament žali zbog toga što su u nekim slučajevima očitanja kvalitete zraka nepouzdana ili se ne mogu provesti zbog nedostatka mreža senzora, te ističe da je u svim državama članicama potrebno uspostaviti odgovarajuće, usklađene i standardizirane metode i postupke izvješćivanja i praćenja onečišćenja zraka kako bi se zajamčilo da su prikupljeni podaci točni, neizmijenjeni i usporedivi. U tom pogledu poziva Komisiju i države članice da poboljšaju praćenje i provedbu direktiva o kvaliteti zraka kako bi se uklonile povezane rupe u zakonu; potiče daljnju upotrebu i integraciju satelitskih podataka iz usluga praćenja stanja atmosfere programa Copernicus, uz inovativno i prilagodljivo praćenje kvalitete zraka s pomoću jeftinih senzora za onečišćenje zraka i metoda umjetne inteligencije, te sustavno uvođenje 5G i gigabitne infrastrukture duž velikih gradskih i ruralnih prometnih koridora i u blizini prometnih čvorišta kako bi se poboljšalo izvješćivanje i praćenje.