Konzultantska kuća Apsolon istražila je na analizi pet različitih indeksa spremnost 20 najvećih hrvatskih gradova na zelenu (energetsku) tranziciju. U kategoriji četiri velika grada, Split je ostvario ukupno najlošiji rezultat prema kompozitnom indeksu dok se prema potrošnji energije u sektoru zgradarstva, odnosno potrošnji energije u javnim zgradama na području grada te trošku za energente i emisijama CO2, pokazao najboljim među velikim gradovima.

Tragom te informacije zatražili smo odgovore iz splitske gradske uprave o dosad učinjenom, kao i o započetim i planiranim projektima Grada Splita u zelenoj tranziciji.

Radojka Tomašević, pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte Grada Splita u odgovoru na naš upit navela je kako je Grad Split u procesu izrade strateških dokumenata te se očekuje da će biti dovršeni i javno objavljeni do kraja ove godine. Riječ je o Strategiji razvoja grada Splita do 2030. godine, Strategiji razvoja pametnog grada „Smart City Split“ do 2030. godine i Planu održive urbane mobilnosti grada Splita do 2030. godine

“Svaki od navedenih strateških akata posebnu pažnju poklanja području energetike, zelene tranzicije te smanjenju CO2 u području prometa”, naglašava Radojka Tomašević.

Odgovarajući na pitanje gdje se sve proizvodi energija iz obnovljivih izvora na području grada, Tomašević je navela kako zgrade javne namjene na području grada Splita u ovom trenutku nemaju instalirane fotonaponske module za proizvodnju energije, a planira ih se postaviti kroz proces energetske obnove na škole te ostale objekte javne namjene, sukladno rješenjima solarne mape Grada Splita.

Trenutno u Splitu instalirane fotonaponske sustave, kako je navela, imaju pojedina industrijska postrojenja, sastavnice Sveučilišta, te obiteljska kućanstva.

Doznajemo i kako u sektoru zgradarstva javne namjene, Grad Split provodi edukacije o energetskim uštedama i energetski učinkovitoj uporabi prostora za građane, djecu osnovnih škola, javnu upravu i tehničare.

“Sustavno gospodarenje energijom u javnim objektima provode energetski administratori svih javnih zgrada u vlasništvu Grada Splita. Grad Split je kroz proteklo višegodišnje financijsko razdoblje EU na natječaj za sufinanciranje prijavio te osigurao bespovratna sredstva za energetsku obnovu 3 osnovne škole i 2 vrtića, te je također proveo projekt energetske obnove sportskog centra „Bazeni Poljud“ kroz ESCO model sufinanciranja”, istaknula je Tomašević.

Dodatno, Grad Split će i dalje aktivno, naglasila je, prijavljivati projekte za energetsku obnovu objekata javne namjene u svom vlasništvu na natječaje međunarodnog i nacionalnog karaktera, s ciljem financiranja izrade energetskih pregleda i certifikata, projekata energetske obnove, kao i samog procesa energetske obnove, sukladno europskom zelenom planu.

Smanjenje emisija CO2 u prometu

Što je sve učinjeno kad je riječ o potrošnji energije i smanjenju emisija CO2 u sektoru prometa, odnosno javnom gradskom prijevozu te broju punionica za alternativna goriva na području grada?

Na to pitanje dobili smo odgovor iz Grada Splita kako su 2019. godine nabavljena 34 nova autobusa Euro 6 norme ispuha, te su iz prometa povučena vozila Euro 0, Euro 2 i Euro 3 norme ispuha, a 34 najstarija autobusa rashodovana.
Nadalje, 2020. godine nabavljeno je još 18 novih autobusa također Euro 6 norme ispuha, te je iz prometa povučen isti broj vozila Euro 3 norme.

“Time je ostvareno značajno smanjenje količine ispušnih plinova (među kojima je i CO2), kao i smanjenje utroška energije za isti broj prevaljenih kilometara, jer novi autobusi Euro 6 norme, osim smanjenja ispušnih plinova, imaju i manju potrošnju goriva (energije). Trenutno je u postupku javne nabave otvoren natječaj za kupnju još 47 autobusa Euro 6 norme čija bi isporuka trebala biti tijekom 2022. godine. Time će se rashodovati još 47 starijih autobusa, čime će se još dodatno smanjiti i utrošak potrebne energije i emisije štetnih ispušnih plinova (CO2)” istaknula je pročelnica Službe za međunarodne i EU projekte.

Dodaje kako je u tijeku izrada studije za uvođenje električnih autobusa u javni gradski prijevoz, u sklopu čega će biti i punionice električne energije za autobuse na pojedinim autobusnim stajalištima i u garaži tvrtke Promet d.o.o.
“Što se tiče ostalih alternativnih goriva, kod autobusa je moguće korištenje stlačenog prirodnog plina (CNG/SPP) i vodika (čija upotreba još nije u potpunosti zaživjela)”, navela je također.

Radojka Tomašević ističe i kako je izgradnja javno dostupne mreže punionica električnih vozila u interesu općeg gospodarskog i socijalnog napretka.

“Rast prometnih sustava zasnovanih na korištenju neobnovljivih izvora (prostora i energije) doveo je do problema zagušenja i onečišćenja okoliša, te ovisnosti o korištenju nafte i naftnih derivata. Kako bi se s jedne strane omogućio daljnji razvoj prometa, a s druge strane smanjio negativni utjecaj prometa na okoliš i ovisnost o nafti, potrebno je razviti preduvjete za korištenje alternativnih energenata u prometu” naglasila je.

Nadalje informira kako je na tragu tih činjenica, Grad Split kroz Odsjek za Smart City i digitalizaciju, a temeljem „Sporazuma o suradnji na razvojnom projektu HEP-a za izgradnju infrastrukture za punjenje elektromotornih vozila u gradu Splitu“ pokrenuo izgradnju mreže javno dostupne infrastrukture za punjenje elektromotornih cestovnih vozila.

“Uvidom u prostorno-plansku i vlasničku dokumentaciju te analitikom spojnih mogućnosti elektroenergetske mreže na području grada Splita prepoznate su 23 lokacije pogodne za realizaciju.

Realizaciju punionica provodi HEP d.d.., do sada su realizirane 3 punionice, dvije su u planu do kraja srpnja, dok se izgradnja na preostalim lokacijama očekuje do kraja 2021.”, informira Radojka Tomašević.

Zeleni projekti

Što se tiče započetih i planiranih projekata u zelenoj tranziciji, Grad Split je proveo projekte kao što su Feedschools, Freight TAILS, CitiEnGov, „Otpad nije smeće!” i REMEDIO.

Neki od rezultata tih projekata su razvijeni softverski alati za poticanje energetske učinkovitosti u školama, Integrirani Akcijski plan teretnog prijevoza u gradu Splitu, kao i ugrađenih 10 senzora za detekciju prisutnosti vozila na 10 najfrekventnijih opskrbnih mjesta. Postavljena je i suvremena energetski učinkovita pametna rasvjeta na odabranom pilot području gradskog kotara Bačvice u Splitu, a izrađeni su i energetski planovi Grada Splita na trogodišnjoj razini za 2017.-2019. i tri Godišnja plana energetske učinkovitosti Grada Splita za 2017., 2018., 2019. godinu.

Kroz projekt REMEDIO Grad Split je nabavio prvih 20 električnih i 30 klasičnih bicikala za uvođenje Sustava javnih bicikala na osam lokacija u Splitu.

U Gradu Splitu izdvajaju i nekoliko projekata u provedbi. Cilj projekta “SUTRA“ (Sustainable Transport in Adriatic coastal areas and hinterland) iz programa prekogranične suradnje „Italija – Hrvatska“ je definiranje smjernica za multimodalni prijevoz i promicanje koncepata mobilnosti te provedba pilot akcija za stvaranje multimodalnih usluga prijevoza kroz e-mobilnost u sklopu sustava javnih bicikli i punjača za e-vozila.

“Kroz projekt „SUTRA“ predviđena je nadogradnja Sustava javnih bicikli novim stanicama kao i proširivanje postojećeg kontingenta bicikli u iznosu od 100.000 €, a ukupan iznos sredstava Grada Splita na projektu iznosi 206.000 €. Ukupni budžet projekta „SUTRA“ iznosi 2.900.000 €”, navodi Radojka Tomašević.

Kroz projekt E-CHAIN žele poboljšati povezanost i usklađivanje podataka za Jadransku intermodalnu mrežu. Cilj je, pojašnjava pročelnica, smanjivanje vremena putovanja, poboljšanje učinkovitosti prijevoza i posljedično smanjenje emisija zagađivača (CO2), realizacijom modularnog integriranog softvera (platforma E-CHAIN) za upravljanje intermodalnim uslugama prijevoza u lučkim područjima za putnički prijevoz. U Gradu Splitu će se, kaže, instalirati 3 info panela sa E-CHAIN platformom koja će ponuditi uslugu dostupnosti usklađenih podataka Jadranske intermodalne mreže.

'Biraj biciklu'

U provedbi je i projekt „Biraj biciklu!“ kojim se razvija sustav javnih bicikala na području Urbane aglomeracije Split s ukupno 41 novim terminalom s pripadajućim biciklima.

U Splitu će biti 16 novih terminala s 50 električnih i 20 klasičnih bicikli; Solin dobiva šest terminala s 12 električnih i 26 klasičnih; Klis dva s 4 električna i 8 klasičnih; Dugopolje četiri s 10 električnih i 10 klasičnih; Dicmo dva s 4 električna i 6 klasičnih; Podstrana dva s 6 električnih i 6 klasičnih; Kaštela šest terminala s 30 električnih i 30 klasičnih i Trogir tri terminala s 10 električnih i 10 klasičnih bicikala.

“Aktivnosti projekta podrazumijevaju izgradnju biciklističke prometnice i pješačke staze u duljini 450 metara u gradu Trogiru u skladu s izrađenim Glavnim projektom te uspostavu i označavanje biciklističke prometnice i pješačke staze u duljini od 748 metara u uvali Trstenik u gradu Splitu”, navodi Tomašević.

Najavljuje i kako će uvođenje inteligentnih transportnih sustava na funkcionalnom prometnom području grada Splita doprinijeti stvaranju učinkovitijeg prometnog sustava kroz 7 cjelina. To se odnosi na upravljanje prometom – semaforski sustav i adaptivno upravljanje prometom, video nadzor prometnog sustava, razvoj i implementaciju mobilne aplikacije za informiranje putnika, kao i sustava za informiranje vozača putem izmjenjivih prometnih znakova na 2 ključne lokacije. Jedna od cjelina je i „Prioritizacija vozila javnog gradskog prijevoza i žurnih službi", kao i sustav za praćenje vremenskih uvjeta i stanja okoliša, te uspostava i opremanje Centra za kontrolu i nadzor prometa.

Smart City

“U sklopu Odsjeka za Smart City i digitalizaciju, a unutar projekta nadogradnje GIS sustava Grada Splita planirana je izvedba Solarne mape Splita i potencijala ugradnje fotonaponskih modula, što će interaktivno olakšati proces informiranja i savjetovanja građana, koji će ovim putem dobiti pristup i direktan uvid u solarni potencijal objekta koji žele uključiti u proces energetske obnove i povećanja, informirani smo također.

Radojka Tomašević navodi i kako se Grad Split u listopadu 2020. priključio programu Zeleni gradovi (Green Cities) Europske banke za obnovu i razvoj, a javno predstavljanje programa se održalo 26. travnja 2021.

“Ključni dio programa čini izrada Akcijskog plana za zeleni grad koji se radi po mjeri grada Splita, s ciljem rješavanja niza izazova na području zaštite okoliša, uključujući izazove na području zaštite voda, zraka, tla te sprečavanja klimatskih promjena. Temeljem tako definiranog Akcijskog plana planirat će se projekti za financiranje iz EU fondova kao i iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO”, zaključila je Radojka Tomašević informirajući o zelenoj tranziciji u Splitu.

Dodajmo kako Europa želi ostvariti europski zeleni plan i do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent. Zastupnici Europskog parlamenta podržali su u lipnju 2021. zakon o klimi, čime se politička predanost europskog zelenog plana klimatskoj neutralnosti pretvara u obvezu.

Potom je u srpnju Europska komisija predstavila niz prijedloga objedinjenih u klimatskom paketu pod nazivom "Fit for 55", a sve kako bi se do 2030. klimatskim, energetskim, prometnim i poreznim politikama te politikama o korištenju zemljišta smanjile neto emisije stakleničkih plinova za barem 55 posto u usporedbi s razinama iz 1990.