U posljednje vrijeme vjerojatno ste čuli izraz "kružno gospodarstvo". No, što je to točno? Prema definiciji, "kružno gospodarstvo je model proizvodnje i potrošnje koji uključuje dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje, obnavljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala što je dulje moguće kako bi se stvorila dodatna - dulja - vrijednost proizvoda". Na taj se način, slijedi u nastavku, produljuje životni vijek samog proizvoda, a istodobno smanjuje i količina otpada.

Kružno gospodarstvo u direktnoj je suprotnosti s tzv. linearnim modelom gospodarstva. U ovom potonjem proizvodi se bacaju nakon korištenja, ono traži velike količine jeftinih materijala i velike količine energije.

Kružno gospodarstvo također je jedan od ciljeva kojem teži Europska unija, koja godišnje proizvede više od 2,5 milijardi tona otpada.

Upravo zato, Europska je komisija u ožujku 2020. godine predstavila akcijski plan za kružno gospodarstvo. On uključuje prijedloge o održivijem dizajnu proizvoda, smanjenju otpada i osnaživanju građana (primjerice, uvođenjem "prava na popravak"), s fokusom na sektore kao što su elektronika, informacijska i komunikacijska tehnologija, plastika, tekst i građevina, sve redom one koji zahtijevaju goleme količine resursa.

Rasprava u Odboru za okoliš Europskog parlamenta održala se u listopadu 2020. godine, a njegovo izvješće je usvojeno 27. siječnja ove godine. Na plenarnoj sjednici održanoj u prvoj polovici veljače Europski je parlament usvojio sveobuhvatne preporuke za postizanje kružnog gospodarstva do 2050. godine. Izvješće, koje je odgovor na Komisijin Akcijski plan za kružno gospodarstvo, prihvaćeno je sa 574 glasova za, 22 protiv i 95 suzdržanih. Zastupnici su naglasili kako je za materijale koji se koriste i njihovu upotrebu potrebno uvesti obvezujuće ciljeve s rokom do 2030. godine, a koji će pokrivati cijeli životni ciklus svake kategorije proizvoda koja se stavlja na tržište u Europskoj uniji. Također su pozvali Europsku komisiju da predloži obvezujuće ciljeve koje će biti specifični za same proizvode ili pak sektore, a koji će se odnositi na reciklažu.

Strategije kružnoga gospodarstva mogu uvelike utjecati na razmjere emisije stakleničkih plinova. Prema novim saznanjima predstavljenima u izvješću organizacije Circle Economy, a prenosi ih Recycling Magazine, strategije kružnog gospodarstva mogu znatno smanjiti globalnu emisiju stakleničkih plinova te tako odigrati ključnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena.

Naime, u njihovu se izvješću, koje je objavljeno pod imenom "The Circularity Gap Report", navodi da 70 posto svih emisija nastaje izvlačenjem, obradom i proizvodnjom dobara kojima se žele zadovoljiti potrebe našeg društva, primjerice odjeća, mobiteli, hrana... Na svjetskoj razini, godišnje konzumiramo više od 100 milijardi tona materijala. Samo 8,6 posto od te ukupne količine ponovno se iskorištava.

U izvješću su navedene strategije kružnog gospodarstva koje bi tu konzumaciju svele na 79 milijardi tona, a udio materijala koji se ponovno koriste povećale sa spomenutih 8,6 posto na 17 posto. Nadalje, strategije kružnog gospodarstva pomogle bi smanjiti emisiju stakleničkih plinova za 22,8 milijardi tona, što bi značilo smanjenje od 39 posto u odnosu na razine iz 2019. godine.