Do 16. rujna otvoreno je savjetovanje sa zainteresiranom javnošću koje je Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja otvorilo na temu Akcijskog plana o putovima unosa invazivnih stranih vrsta vezanim uz transport.

Kako je istaknuto, svrha tog akcijskog plana jest prevencija nenamjernog unosa i širenja invazivnih stranih vrsta (engl. Invasive Alien Species – IAS) u Hrvatskoj vezano uz transport. To se odnosi na sprječavanje unosa novih IAS-a na teritorij Republike Hrvatske, kao i na sprječavanje unosa i širenja već prisutnih invazivnih stranih vrsta na nova područja unutar RH. Planirano vrijeme trajanja akcijskog plana je 12 godina, tj. od 2021. do 2033., uz reviziju nakon 6 godina.

“Dolazak IAS-a u novo područje prvenstveno je posljedica ljudskog djelovanja. Sve veća povezanost različitih dijelova svijeta te povećana mobilnost ljudi i roba uzrokuju i povećanje broja stranih vrsta koje se prenose u nova područja. Ljudima zanimljive ili korisne vrste unose se namjerno, no velik dio stranih vrsta prenese se slučajno, uslijed protoka ljudi i roba koji se danas odvija vrlo intenzivno i na velike udaljenosti. Ljudske aktivnosti, koridore ili geografske rute kojima se strane vrste namjerno ili nenamjerno prenose iz područja njihove prirodne rasprostranjenosti u nova područja nazivamo „putovima unosa“. Nakon što se jednom strana vrsta prenese u neko sasvim novo područje gdje uspješno uspostavi populaciju, ona se najčešće nastavlja samostalno širiti, pa tako može doći do daljnjeg spontanog širenja vrste u neku susjednu državu ili širenja na veće područje”, uvodno je pojašnjeno u nacrtu ovog akcijskog plana.

Istaknuto je i kako je posljednjih nekoliko desetljeća postalo jasno da invazivne strane vrste predstavljaju jedan od značajnih problema u zaštiti prirode.

“Iz tog se razloga ovom temom intenzivno bave znanstvenici, organizacije zaštite prirode te na koncu postoje i propisi različitih sektora. Pojavljuju se različite inicijative i programi koji na razne načine pokušavaju smanjiti njihove negativne učinke, a sve veći naglasak stavlja se na prevenciju novih unosa. Identifikacija, prioritizacija i djelovanje na putove unosa IAS-a u svrhu sprječavanja njihovog unosa i širenja predstavljaju stoga neizostavan segment u borbi protiv ovog fenomena”, navedeno je.

Invazivne strane vrste jedan su od pet glavnih izravnih uzročnika promjena u prirodi, koje se i mjerama Strategije EU za bioraznolikost do 2030. mora na odgovarajući način obuhvatiti. Kada su u lipnju 2021. usvojili tu strategiju, zastupnici Europskog parlamenta izrazili su zabrinutost zbog činjenice da invazivne strane vrste već predstavljaju ozbiljnu opasnost za okoliš, nanošenjem nepovratne štete zaštićenim područjima i njihovoj bioraznolikosti, što dodatno pogoršavaju klimatske promjene.

Također europarlamentarci su izrazili žaljenje zbog toga što se na popisu invazivnih stranih vrsta u Uniji nalazi manje od 6 posto invazivnih stranih vrsta prisutnih u Europskoj uniji te su pozvali Komisiju da pojača mjere i zajamči da se na popis uvrste invazivne strane vrste koje imaju negativni učinak po ugrožene vrste.

Također Parlament je pozvao Komisiju da poboljša prevenciju uvođenjem obveznih procjena rizika prije prvog uvoza neautohtonih vrsta i predlaganjem bijelog popisa vrsta na razini EU-a za koje je dopušten uvoz, držanje, uzgoj i trgovina kućnim ljubimcima na temelju znanstvene procjene rizika i ekoloških karakteristika u EU-u što je prije moguće.

U rezoluciji EP-a je naglašeno kako je trgovina egzotičnim kućnim ljubimcima jedan od glavnih načina kojim se dovode invazivne strane vrste te da je osim toga uvođenje invazivnih stranih vrsta povezano i s drugim negativnim čimbenicima kao što su kopneni i morski promet te morski otpad. Zastupnici su pozvali na razvoj dodatnih mjera na razini EU-a za sprečavanje, kontrolu i iskorjenjivanje invazivnih stranih vrsta, uključujući izradu posebnih planova za one koji utječu na kritično ugrožene vrste, te naglasili potrebu za dostatnim ljudskim, tehničkim i financijskim resursima za potporu prevenciji i pomoć pogođenim područjima u rješavanju problema postojećih i novouvedenih invazivnih stranih vrsta.

Inače, na razini EU ključni zakonodavni dokument koji regulira problematiku IAS-a je Uredba (EU) br. 1143/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2014. o sprječavanju i upravljanju unošenja i širenja invazivnih stranih vrsta. Uredbom se utvrđuju pravila za sprječavanje i upravljanje unošenjem i širenjem invazivnih stranih vrsta u EU-u te se žele smanjiti na najmanju moguću mjeru i ublažiti njihovi nepovoljni učinci na bioraznolikost i ekosustave EU-a, kao i na zdravlje ljudi i gospodarstvo.

Na temelju te uredbe uspostavljen je i popis invazivnih stranih vrsta za koje se smatra da izazivaju zabrinutost u Uniji („Unijin popis”) koji se redovito ažurira. Uvrštene vrste podliježu ograničenjima i određenim mjerama kao što su zabrana unošenja na područje EU-a, držanje, uzgoj ili razmnožavanje, prijevoz u, iz ili unutar EU-a, itd.

Što se tiče ovog akcijskog plana upućenog u e-savjetovanje, u njegovom nacrtu pojašnjeno je kako se prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, putovi unosa klasificiraju u šest glavnih kategorija, od kojih se dvije kategorije odnose na namjerni unos (puštanje, bijeg), a četiri na nenamjerni unos (kontaminacija, slijepi putnik, koridori i spontano širenje).

Obrazloženo je također kako su podaci vezani za unos IAS-a često nepoznati ili nepotpuni s obzirom da je teško odrediti kada je koja vrsta prvi put stigla na novo područje, kada je uspostavljena samoodrživa populacija, kojim putem ili kombinacijom putova je stigla i u kojem vremenskom periodu se širenje odvilo. Dodatno, detekcija invazivnih stranih vrsta, istaknuto je, u pravilu barem nekoliko godina kasni za stvarnim vremenom unosa.

“S obzirom na veliki broj IAS-a već prisutnih u Hrvatskoj, jasno je da bi se kontrola širenja trebala primarno odnositi na kontrolu širenja unutar granica Hrvatske, odnosno sprječavanje širenja već prisutnih vrsta na nova područja te sprječavanje stvaranja dodatne štete za bioraznolikost, zdravlje ljudi i gospodarstvo”, naglašeno je.

Pokazalo se i kako je širenje transportom vrlo značajan čimbenik unosa stranih vrsta iz drugih zemalja i širenja unutar Hrvatske.