Zasad najveće na svijetu postrojenje za hvatanje CO2 iz zraka i pretvaranje tog plina u čvrstu stijenu počelo je s radom na Islandu, objavila je u srijedu kompanija koja stoji iza projekta, piše Guardian.

Postrojenje nazvano Orca po islandskoj riječi za 'energiju', sastoji se od četiri jedinice od kojih je svaka napravljena od dvije metalne kutije koje podsjećaju na transportne kontejnere.

Postrojenje su sagradile švicarska kompanija Climeworks i islandska Carbfix, a kad bude radilo u punom kapacitetu, moći će svake godine iz zraka izvući 4.000 tona ugljičnog dioksida.

Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša, to je jednako emisiji 870 automobila. Izgradnja postrojenja je koštala između 10 i 15 milijuna dolara.

Kako bi prikupilo CO2, postrojenje koristi velike ventilatore koji usisavaju zrak u kolektor načinjen od filtrirajućeg materijala.

Kad se taj materijal napuni s CO2, kolektor se zatvara i temperatura povećava kako bi se mogao otpustiti usisani CO2, nakon čega se taj sad vrlo koncentrirani plin može prikupiti.

Takav CO2 se potom miješa s vodom i ušpricava u bazaltne stijene na dubini od 1.000 metara gdje se mineralizira.

Zagovornici tzv. 'tehnologije hvatanja ugljika' (eng. 'carbon capture technology') vjeruju da će upravo to postati glavno oruđe u borbi protiv klimatskih promjena.

No kritičari kažu da je ta tehnologija još uvijek jako skupa i da će možda biti potrebna desetljeća da sva takva postrojenja počnu raditi na razini potrebnoj da se doista dogode promjene.

Europski parlament je 8. listopada 2020. donio pregovarački mandat o propisu EU-a o klimi te zatražio da se cilj smanjenja emisija do 2030. poveća na 60 %. Iako je međuinstitucijskim sporazumom postignutim 21. travnja 2021. između Parlamenta i Vijeća potvrđen cilj od 55 % koji je predložila Komisija, Parlament je uspio dodatno naglasiti ulogu i doprinos uklanjanja ugljika, što znači da bi se taj cilj mogao povećati na 57 %. Nadalje, u skladu s mandatom Parlamenta, Komisija će najkasnije šest mjeseci nakon prvog globalnog pregleda stanja u skladu s Pariškim sporazumom predložiti cilj za 2040. godinu, uzimajući u obzir predviđeni okvirni proračun EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova te će se, s obzirom na važnost neovisnih znanstvenih savjetovanja, na prijedlog Parlamenta osnovati savjetodavni odbor za klimatske promjene koji će ocjenjivati dosljednost politika i pratiti postignuti napredak.