Dok Europa pokušava izaći na kraj s jednom od najtežih energetskih kriza u svojoj povijesti, u petak će se početi gasiti polovica njemačkih nuklearnih kapaciteta, deset godina nakon povijesne odluke Angele Merkel o njemačkom napuštanju nuklearne energije.

Gašenje triju od šest reaktora koji još rade, događa se u jeku europske energetske krize koju zaoštravaju nedavne geopolitičke napetosti između Rusije, glavnog dobavljača plina, i njezinih kupaca.

Tvornice u njemačkim selima Brokdorfu, na sjeveru, Grohndeu, u središtu i Gundremmingenu, na jugu, potpuno će prestati raditi do kraja 2022. Njihov ukupni kapacitet je 4 gigavat sata instalirane snage, što je jednako snazi tisuću vjetroelektrana.

Krajem 2022. na red će doći preostale tri centrale, Neckarwestheim, na jugu, Isar 2, također na jugu i Emsland, na sjeveru, također kapaciteta oko 4 GW.

Nedugo nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011. bivša kancelarka Angela Merkel odlučila je da će Njemačka postupno odustati od uporabe nuklearne energije.

Unatoč napuštanju atomske energije čiji je udio u ukupnoj proizvodnji u 2020. bio oko 11 posto, "sigurnost opskrbe u Njemačkoj bit će zajamčena", istaknuo je u priopćenju u utorak Robert Habeck, ministar gospodarstva i zaštite klime iz reda Zelenih.

Kako bi nadoknadila gašenje nuklearki i u očekivanju da obnovljivi izvori energije u cijelosti nadoknade taj nedostatak, Njemačka se uvelike opskrbljuje fosilnim gorivom, osobito plinom.

No takva energetska sigurnost ima svoju cijenu: europske cijene plina neprekidno rastu već nekoliko mjeseci, na tragu geopolitičke napetosti s Rusijom, glavnim europskim dobavljačem.

Neke zapadne zemlje sumnjiče Moskvu da smanjuje svoje isporuke Europi kako bi načinila pritisak u prilikama povećane geopolitičke napetosti zbog ruskih vojnih djelovanja na ukrajinskoj granici.

Nova njemačka vlada nedavno je upozorila Moskvu da bi u slučaju vojne eskalacije mogla narediti "zatvaranje" spornog plinovoda Sjevernog toka 2 koji iz Rusije ide u Njemačku preko Baltičkog mora.