KLIMATSKE PROMJENE

Znanstvenici upozoravaju kako su blage zime uzrok nizu tornada koji su tijekom prošlog vikenda izazvali pustoš na srednjem zapadu i jugu SAD-a

Sunce nad Arktikom

 Peter Barritt/Robertharding/Profimedia

Diljem svijeta zime su sve toplije.

Premda su prve asocijacije na klimatsku krizu užarena ljeta s pratećim sušama, šumskim požarima, uraganima i toplinskim valovima, blaže zime također mogu biti pokretači katastrofalnih vremenskih pojava i dubokih promjena. Njih prije svih zamjećuju poljoprivrednici, no znanstvenici upozoravaju kako su blage zime, primjerice, uzrok i nizu tornada koji su tijekom prošlog vikenda izazvali pustoš na srednjem zapadu i jugu SAD-a.

-Hladna mjesta u hladno doba godine zagrijavaju se brže od toplijih mjesta i u toplije doba godine. Arktik se zato zagrijava tri puta brže od drugih mjesta na planeti- kazao je Daniel Swain, klimatski znanstvenik sa sveučilišta UCLA.

Swain ukazuje kako pada li oborina u obliku tekuće kiše ili smrznutog snijega ovisi o samo jednom stupnju razlike.

-Na zapadu SAD-a, sve do do prošlog tjedna, prijetila je opasnost od požara, i to čak i na visokim planinama. To je imalo izravne veze s nedostatkom snježnog pokrivača - dodao je Swain.

-Toplo vrijeme zimi može stvoriti ekstremne toplinske valove kasnije ljeti. Nesezonska toplina može dovesti do preranog topljenja snijega i rasta vegetacije, što smanjuje vlažnost tla i povećava vjerojatnost ekstremnih toplinskih valova tijekom ljeta- kaže klimatski znanstvenik Kai Kornhuber, te upozorava na lanac događaja koji je doveo do toplinskog vala koji je potresao Sibir 2020. i bio povezan sa šumskim požarima koji su trajali cijelo ljeto i uzrokovali rekordne emisije ugljika.

-U tom su slučaju visoke temperature u veljači i ožujku usisale vlagu iz tla u vrijeme kada je i vegetacija uzimala vlagu. Isušena tla mogu dovesti do ljetnih toplinskih valova. Upravo je niska vlažnost tla jedan od najvažnijih uzroka najgorih toplinskih valova- elaborira dalje Kornhuber.

Toplije zime utječu na poljoprivredu, jer je nekim usjevima potrebna određena razina hlađenja kako bi se postigli optimalni rezultati. Rast temperature mogao bi do 2100. smanjiti usjeve za čak 60% voćnjaka Kalifornije. Istraživači smatraju kako će najteže biti pogođene jabuke, trešnje i kruške, koje zahtijevaju najduže razdoblje hladnog vremena.

-Relativno male količine globalnog zatopljenja mogu imati velike posljedice na određenim mjestima i u određenom dobu godine- zaključuje Swain.

Podsjećamo, Europski parlament je s 527 glasova za, 134 protiv i 35 suzdržanih usvojio svoje stajalište o UN-ovoj Konferenciji o klimatskim promjenama COP26 koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog.U rezoluciji, zastupnici upozoravaju da obveze koje su zemlje preuzele sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne te da će do 2100. godine dovesti do zagrijavanja znatno iznad tri stupnja, u usporedbi s predindustrijskim razinama. Kažu da EU mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena, a europarlamentarci raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom.Kako bi se ubrzao tempo klimatskog djelovanja, zastupnici traže da EU sadašnji desetogodišnji plan zamijeni petogodišnjim vremenskim okvirom za sve države. Također kažu da bi sve izravne i neizravne subvencije za fosilna goriva u EU-u trebalo postupno ukinuti do 2025. godine te pozivaju sve ostale zemlje da poduzmu slične mjere.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
14. studeni 2024 17:07