Kao što je poznato, Europa je zacrtala ambiciozan plan - do 2050. će postati klimatski neutralna. U ostvarenju tog cilja poduzimaju se različite inicijative kojima se štiti okoliš i potiče zeleno gospodarstvo. O toj zelenoj tranziciji ususret Danu Europe pitali smo hrvatske europarlamentarce.

Evo što je SDP-ova Romana Jerković iz Kluba zastupnika Progresivnog saveza socijalista i demokrata kazala o tome koja je zadaća institucija, počevši od Europskog parlamenta do vlasti u državama članicama, konkretno Hrvatskoj, a što može učiniti svaki građanin na putu prema klimatski neutralnoj Europi.

- Cilj postizanja klimatske neutralnosti do 2050. g. podrazumijeva sveobuhvatnu transformaciju povijesnih dimenzija. Moja ocjena je kako su naši građani i politika općenito nedovoljno upoznati sa zahtjevima koje ispred nas stavlja europski Zeleni plan kojim se određuje strateški razvoj Europske unije u narednih 30 godina! Implikacije koje proizlaze iz ove odrednice su dalekosežne i podrazumijevaju ambiciju EU-a da se u razdoblju do 2050. temeljito redefinira naš odnos prema prirodi prelaskom na održivije modele proizvodnje i potrošnje – kaže zastupnica Jerković.

Nadalje ističe kako Zeleni plan podrazumijeva reforme u doslovno svim područjima, ne samo onima vezanima uz energetiku i zaštitu resursa, već ukupnu proizvodnju i potrošnju, poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo, financije, promet, socijalnu politiku.

- Elementi socijalne pravednosti i solidarnosti utkani su u sam Klimatski zakon i za klub socijaldemokrata u Europskom parlamentu to je ključno. Time smo poslali snažnu poruku kako tranzicija mora biti socijalno osjetljiva i pravedna kako bi u konačnici bila uspješna. Europski parlament je u tom smislu ponudio jasnu dugoročnu viziju Europe kao globalnog predvodnika u borbi protiv klimatskih promjena, tj. pokušaja vraćanja odavno narušene ravnoteže između čovjeka i prirode.
Građani u tom smislu mogu dati svoj doprinos izmjenama određenih navika, poput smanjenja pretjeranog korištenja automobila, razvrstavanjem otpada, kupovinom lokalno proizvedenih prehrambenih proizvoda i sl. - naglašava Romana Jerković.

- No valja reći kako najveća odgovornost u prilagodbi tom procesu leži upravo na državi koja će morati znati ponuditi dugoročnu održivu viziju razvoja poticanjem ekološke poljoprivrede, boljim gospodarenjem otpada, puno ambicioznijim i transparentnijim ulaganjima u obnovljive izvore energije, ali i odmakom od masovnog modela turizma koji je, složit ćemo se, neodrživ u ovim okvirima. U ispunjavanju pred nama postavljenih zahtjeva, moramo provesti reforme u svim sektorskim politikama, od teritorijalnog ustroja, do obrazovanja i industrijske politike – naglasila je eurozastupnica Jerković.