STATISTIKA

U Ministarstvu poljoprivrede kažu kako su tome doprinijeli njihovi programi, najviše oko 416 milijuna kuna vrijedna Vinska omotnica

Ilustracija

 Goran Sebelic/Cropix

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2021. godini zabilježen je rast površina pod vinovom lozom u odnosu na 2019. godinu za 7% te one sada iznose 21.213 hektara, objavilo je Ministarstvo poljoprivrede istaknuvši kako su tome cilju doprinijeli programi Ministarstva, u najvećoj mjeri oko 416 milijuna kuna vrijedan Nacionalni program pomoći sektoru vina za razdoblje od 2019. do 2023. godine, tzv. Vinska omotnica.

U ARKOD-u, evidenciji Agencije za plaćanja u poljoprivredi, upisano je 18.126 hektara pod vinovom lozom, a riječ je o površinama koje su u obuhvatu potpore i profesionalne proizvodnje vina. Razlika u navedenim podacima odnosi se na ostale površine vinograda koje postoje, površine hobista i drugih, ali koje značajno doprinose proizvodnji vina u RH, pojasnili su u Ministarstvu poljoprivrede.

Između ostalih mjera u okviru Vinske omotnice, kroz mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda odobreno je gotovo 90 milijuna kuna potpore, od čega je isplaćeno 56 milijuna kuna te iskrčeno i restrukturirano 289 od planiranih 435 hektara vinograda. Istovremeno, kroz mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina odobreno je više od 298 milijuna kuna potpore, od čega je isplaćeno 127 milijuna kuna, a sredstva su doprinijela modernizaciji proizvodnje vina i novim ulaganjima u infrastrukturu vinarija i prerađivačkih kapaciteta.

Kada je riječ o poteškoćama u sektoru vina uzrokovanim koronakrizom, osim povećanja intenziteta potpora u Vinskoj omotnici, uvedene su i dvije krizne COVID mjere u 2020. i 2021. godini, koje je tijekom hrvatskog predsjedanja odobrila Europska komisija i koju su koristili brojni hrvatski vinari. Provedba kriznih mjera destilacije i skladištenja vina pomogla je stabilizaciji tržišta u uvjetima drastičnog pada prodaje vina zbog zatvaranja uslijed COVID krize te je u hrvatsko vinarstvo i vinogradarstvo samo u 2020. godini uloženo oko 76 milijuna kuna. Tako su se u dvije godine putem mjere Destilacija vina u kriznim slučajevima oslobodili kapaciteti za novu berbu grožđa te je destilirano 8,3 milijuna litara vina, za što je isplaćeno 59 milijuna kuna. Potpora za krizno skladištenje vina omogućila je skladištenje gotovo 5 milijuna litara vina, čime se uravnotežila ponuda i potražnja tijekom trajanja krize, te je isplaćeno 14,4 milijuna kuna.

Dodatno, u svrhu podizanja konkurentnosti sektora vinarstva, putem operacije 4.1.1 Restrukturiranje, modernizacija i povećanje konkurentnosti poljoprivrednih gospodarstava – podizanje novih vinograda i/ili restrukturiranje vinograda stolnih kultivara planira se zasaditi 170 hektara novih vinograda, a vinarima je na raspolaganju 70 milijuna kuna.

Također, kako bi se iskoristio potencijal za šire predstavljanje hrvatskih vina uspostavljene su i priznate četiri regionalne organizacije vinara i vinogradara te je Vlada RH 2021. godine donijela Program sufinanciranja njihovog rada, pri čemu je za trogodišnje razdoblje osigurano 6 milijuna kuna, naveli su u informaciji.

Spomenimo kako je Europski parlament usvojio 20. listopada 2021. rezoluciju o strategiji „od polja do stola” za pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, koja je ključan dio europskog zelenog plana.

Parlament pozdravlja ambicije i ciljeve iz strategije „od polja do stola” kao važan korak u osiguravanju održivog, pravednog, zdravog, više regionalnog i raznovrsnog i otpornog prehrambenog sustava koji je prihvatljiv za životinje i ključan za postizanje ciljeva utvrđenih u europskom zelenom planu i ciljevima održivog razvoja.

Naglašava neraskidive uzajamne veze između zdravih ljudi, zdravih društava, zdravih životinja i zdravog planeta, kao i da je ta strategija ključna za dovođenje prehrambenog sustava, uključujući stočarsku i poljoprivrednu proizvodnju, unutar granica planeta, istodobno naglašavajući važnost postizanja pristojnih uvjeta rada i zapošljavanja te poštenih mogućnosti u cijelom vrijednosnom lancu prehrambenih proizvoda te potrebu za postizanjem pristupa prikladne i uravnotežene politike. Ujedno potiče Komisiju da strategiju što prije prenese u konkretne zakonodavne i nezakonodavne mjere, popraćene odgovarajućim mehanizmima financijske potpore za prijelaz.

Parlament naglašava da su europski potrošači, poljoprivrednici i poduzeća zainteresirani za uspješan prijelaz na održiviji prehrambeni sustav; ističe da bolje informacije o dionicima i poljoprivrednim politikama mogu poduprijeti taj prijelaz; naglašava da bi ekološki prijelaz u proizvodnji hrane i posljedični doprinos ublažavanju klimatskih promjena mogao imati koristi za sve, za primarne proizvođače, okoliš, gospodarstvo i društvo u cjelini, uz osiguravanje održive, sigurne, dostatne, pristupačne, zdrave i hranjive hrane, a može se postići uravnoteženim pristupom koji objedinjuje održive prakse i gospodarske mogućnosti.

Također ponavlja da bi poljoprivreda, kako bi osigurala proporcionalni doprinos sektora, trebala biti cilj i poticaj u težnji EU-a da se najkasnije do sredine stoljeća usmjeri prema cilju postizanja nulte neto stope emisija, uz istovremeno rješavanje pitanja emisija koje su povezane s europskom proizvodnjom i potrošnjom hrane, a koje nastaju izvan Europe. Naglašava da su sudjelovanje poljoprivrednika u borbi protiv klimatskih promjena i potpora koja im se pritom pruža presudni za postizanje globalnih ciljeva ublažavanja klimatskih promjena i ciljeva održivog razvoja bez ugrožavanja globalne sigurnosti opskrbe hranom i ishrane, a da se pritom nikoga ne zapostavi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 22:48