MASAKR VUKOVA

Organizacije za zaštitu prirode apeliraju na EU da poduzme mjere i napominju kako se dozovolom za ubijanje krši Bernska konvencija

Ubijeni vukovi, ilustracija

 Flpa/panda Photo/Flpa/Profimedia

Finska se pridružuje Švedskoj i Norveškoj u planu da ove zime smanji broj vukova, što vlasti tvrde da je nužno kako bi se kontrolirao njihov broj. S druge strane, organizacije za zaštitu prirode i životinja apeliraju na Europsku uniju da poduzme mjere protiv onoga što nazivaju masakrom.

Lovci u Švedskoj već su odstrijelili većinu svog godišnjeg cilja od 27 vukova, dok će Finska odobriti ubijanje 20 vukova. Norveška će pak ove zime ubiti oko 60% svojih vukova ili 51 životinju.

Zaštitnici prirode optužuju nordijske nacije da stvaraju najneprijateljskije okruženje za vukove u zapadnoj Europi i krše zakone EU-a koji štite tu vrstu. Broj vukova se porastao posljednjih godina, premda je vrsta i dalje ugrožena u mnogim zemljama.

U Norveškoj je tako 5% zemlje proglašeno zaštićenom zonom vukova, gdje je njihova zaštita prioritet. Unatoč tome, 25 vukova bit će ubijeno unutar zaštitne zone ove zime, osim ako sudski postupak Noah-a WWF-a Norveške i Udruge Naši grabežljivci, ne bude uspješan. Vukovima pronađenim izvan zaštitne zone nije dopušteno razmnožavanje i dozvoljeno ih je ubiti ako regionalni odbor odluči da “mogu predstavljati prijetnju” za stoku ili sobove.

Premda Norveška nije članica EU, skupine za divlje životinje kažu da odstrel vukova krši Bernsku konvenciju o očuvanju europskih divljih životinja i prirodnih staništa.

-Održavanje populacije norveških vukova na ovoj razini politički je kompromis dogovoren većinom u parlamentu 2016., kako bi se i vukovi i stočarska proizvodnja zadržali u Norveškoj i premostili različiti društveni pogledi u Norveškoj. Primarna zadaća u Norveškoj je održavanje ispaše stoke, uz što manje gubitaka. Vukovi plijene divljač, a prisutnost vukova posljedično može utjecati na lokalni lov. Vukovi također mogu predstavljati prijetnju psima koji se koriste za lov na sitnu i krupnu divljač- kazao je Christian Anton Smedshaug, državni tajnik norveškog ministra klime i okoliša.

U Švedskoj zaštitnici divljih životinja kažu da bi broj od 395 vukova za razdoblje 2020.-2021. mogao pasti ispod 300 do kraja ove zime.

-Švedska je obećala EU da neće ići ispod 300 vukova. Obavijestili smo EU da je broj od 300 prenizak. Imamo staništa koja mogu udomiti više od 1000 vukova. Ono što je zajedničko Norveškoj, Švedskoj i Finskoj su snažne lovačke organizacije kojih se političari boje. U blizini nekih čopora koji su ubijeni ove zime nema farmi. Vukovi nisu stvarali nikakve probleme, ali to je važno mjesto za lov na losa. Lovci žele loviti losove, umjesto da se njima hrane vukovi- rekao je Magnus Orrebrant, predsjednik nevladine organizacije Svenska Rovdjursföreningen.

Lovci također ne vole vukove jer im ubijaju skupe lovačke pse, koji se u nordijskim zemljama naširoko koriste za praćenje divljači i jelena.

U Finskoj živi 300 vukova, što je, prema Samiju Niemiju, dužnosniku ministarstva poljoprivrede i šumarstva zaduženom za upravljanje vukovima, najveća brojka u posljednjih dvadeset godina. No modeliranje od strane Instituta za prirodne resurse Finske pokazuje da bi genetski zdrava populacija vukova trebala brojati više od 500 jedinki.

-Čini se nevjerojatnim da nordijske države očito rade stvari koje su nezakonite prema Direktivi EU o staništima. Pomislili biste da bi ove države mogle živjeti zajedno sa svojim grabežljivcima, posebno s obzirom na nisku gustoću naseljenosti njihova stanovništva. No izgleda da ideje o odstrelu vukova pokreću lovački interesi i argument da su vukovi opasnost za lovačke pse- zaključila je profesorica Fiona Matthews, čelna osoba mreže za zaštitu sisavaca, Mammal Conservation Europe.

U EU postoje i pravila o metodama hvatanja, kojima se zabranjuje uporaba stupica za lov divljih životinja u EU-u i utvrđuju humani standardi.EU provodi Konvenciju o međunarodnoj trgovini ugroženim vrstama divljih životinja i biljaka (CITES) putem svojih propisa o trgovini divljim vrstama kako bi osigurao da trgovina proizvodima od divlje faune i flore ne dovede do ugrožavanja vrsta. U lipnju 2021. Parlament je usvojio svoje stajalište o "Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. - Vraćanje prirode u naše živote", koja je dio Zelenog plana.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
16. studeni 2024 03:46