Klimatske promjene najveći su globalni problem čije posljedice osjećamo itekako vidimo u svakodnevnom životu: od ekstremnih vremenskih događaja koja snažno utječu na naše zdravlje, ali i na naš okoliš. Kako bi se istražio utjecaj klimatskih promjena u Hrvatskoj pokrenut je multidisciplinarni projekt “Klimatska ranjivost Hrvatske i mogućnosti prilagodbe urbanih i prirodnih okoliša” (Klima-4HR) koji se financira europskim sredstvima.

- Cilj projekta Klima-4HR je proučavanje ranjivosti urbanih i prirodnih okoliša na klimatske promjene kao i njihove mogućnosti prilagodbe. Razdoblje provedbe projekta je od 1. lipnja 2020. do 1. prosinca 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 3.403.871,48 kn, a od toga je 85 posto financirano bespovratnim sredstvima EU-a iz Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija” u okviru poziva „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama”, dok je preostali dio sufinanciran od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – rekla nam je dr. Ivana Herceg Bulić, izvanredna profesorica na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno -matematičkog fakulteta (PMF) u Zagrebu i voditeljica projekta “Klima-4HR”.

Naglasila je da se u sklopu projekta provode multidisciplinarna istraživanja kroz suradnju znanstvenika Biološkog i Geofizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu te Instituta „Ruđer Bošković“ kao partnera.

- Projektne aktivnosti usmjerene su na utvrđivanje i analizu pojava s iznimno negativnim ekološkim, ekonomskim i socijalnim posljedicama, a koje će predstavljati još veću prijetnju u uvjetima očekivanih klimatskih promjena. Projekt uključuje detekciju i analizu iznimnog toplinskog opterećenja u gradovima, ekstremne meteorološke pojave praćene konvektivnim olujama s tučom i munjama, dugotrajne toplinske valove i sušna razdoblja te odgovor ciljnih slatkovodnih i morskih vrsta na stres uzrokovan klimatskim promjenama. Projektom Klima-4HR obuhvaćeni su elementi okoliša koji su iznimno važni za Republiku Hrvatsku, a istovremeno su posebno ranjivi s obzirom na utjecaj klimatskih promjena, a to su grad Dubrovnik i njegovo obalno područje te Nacionalni park ‘Plitvička jezera’- naglasila je Ivana Herceg Bulić.

Borba protiv klimatskih promjena jedan je od temeljnih prioriteta Europske unije. Europskim propisom o klimi, kao jednom od sastavnica europskog zelenog plana, namjerava se u zakonodavstvo uvesti cilj klimatski neutralnog EU-a do 2050. godine. Ministri i ministrice okoliša EU-a u prosincu 2020. postigli su dogovor o općem pristupu u vezi s Komisijinim prijedlogom europskog propisa o klimi, među ostalim o novom cilju smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030. godinu u odnosu na 1990., i to u skladu sa smjernicama Europskog vijeća od 10. i 11. prosinca 2020.

U travnju 2021. pregovarači Vijeća i Europskog parlamenta postigli su privremeni politički dogovor o europskom propisu o klimi. Njime se predviđa davanje prednosti smanjenju emisija u odnosu na uklanjanje u pogledu cilja za 2030., osnivanje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i utvrđivanje prijelaznog klimatskog cilja za 2040. godine. Privremeni politički dogovor podliježe odobrenju Vijeća i Parlamenta prije poduzimanja formalnih koraka u okviru postupka donošenja. Veleposlanici i veleposlanice pri EU-u odobrili su kompromisni tekst 5. svibnja 2021. godine.