Britanska vlada iznijela je dugo očekivanu strategiju za postizanje neto nulte emisije. U sklopu plana ministri su objavili kako će otvoriti do 440.000 radnih mjesta i "otključati" 90 milijardi funti ulaganja u sljedećem desetljeću.

No stručnjaci i aktivisti i dalje tvrde da prijedlozi nisu otišli dovoljno daleko, te kako se i dalje premalo financira zeleni sektor i proizvodnja obnovljive energije. Istovremeno tvrde da vlada i dalje nastavlja podržavati proizvodnju fosilnih goriva.

Zeleni Plan britanske vlade uključuje ulaganja i povećanje proizvodnje električnih vozila, uključujući investiranje u mreže punionica. Zatim se navodi daljnji rast ulaganja u vjetroelektrane na moru, kao i investicije u nove tehnologije poput vodika i održivog zračnog goriva. Planira se i investicija od 120 milijuna funti za izgradnju najmanje jedne nove nuklearne elektrane.

S obzirom na visoke cijene energije, britanska vlada tvrdi da će ulaganjem osigurati energetsku sigurnost i stabilne cijene u godinama koje dolaze. Domaćinstva će imati koristi od bespovratnih sredstava za ugradnju toplinskih crpki s niskim udjelom ugljika u sklopu plana za dekarbonizaciju topline i zgrada, vrijednom gotovo 3,9 milijardi funta.

Ministri su bili pod pritiskom javnosti da objave strategiju uoči summita o klimi Cop26, koji za manje od dva tjedna počinje u Glasgowu. No ekolozi i aktivisti nisu zadovoljni strategijom.

- Dodatni novac za sadnju drveća i napredak električnih vozila ne nadoknađuje nedostatak konkretnih planova za isporuku obnovljivih izvora energije. Nedostatak ulaganja u javni prijevoz ili čvrstu obvezu ukidanja novih dozvola za naftu i plin također je problem. Vidimo polovične politike koje u osnovi neće uspjeti smanjiti prekomjernu potrošnju mesa i mliječnih proizvoda, kao ni globalno krčenje i uništavanje šuma- izjavila je Rebecca Newsom, predsjednica političkog odjela britanskog Greenpeacea.

Europski parlament još je krajem 2019. proglasio je klimatsku krizu tražeći od Komisije da u sve svoje prijedloge uključi ograničavanje globalnog zatopljenja na 1,5 °C i da osigura znatno smanjenje emisija stakleničkih plinova, a kao odgovor, Komisija je tada predstavila Europski zeleni plan, uz koji bi Europa do 2050. trebala postati klimatski neutralna.

Parlament i Vijeće postigli su privremeni dogovor o povećanju cilja smanjenja emisija u EU-u do 2030. s 40 na najmanje 55 posto. Parlament je usvojio propis o klimi 24. lipnja 2021. Cilj za 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050. bit će pravno obvezujući, približavajući EU cilju postizanja negativnih emisija nakon 2050. i potvrđujući njegovo vodstvo u globalnoj borbi protiv klimatskih promjena uoči COP26 u studenom 2021.