Vodič o zelenoj nabavi, koji je predstavio Hrvatski savjet za zelenu gradnju, donosi primjere najboljih praksi zelene javne nabave u izgradnji održivih zgrada u zemljama Europske unije. Na njemu je radilo više desetaka stručnjaka iz osam zemalja Europske unije, a nastao je u okviru projekt LIFE Level(s) koji definira stupnjeve održivosti zgrada.

Kako pojašnjavaju u Hrvatskom savjetu za zelenu gradnju, četvrt milijuna europskih javnih tijela godišnje troši oko 14 % zajedničkog BDP-a na nabavu usluga, radova i zaliha. Cilj Vodiča je da se svi zainteresirani dionici upoznaju s primjerima uključivanja pokazatelja stupnja održivosti iz okvira Level(s) u procese javne nabave.

Kroz projekt LIFE Level(s) zemlje Europske unije se potiču da u svojim nacionalnim zakonodavstvima usvoje kriterije procjene održivosti zgrada koji uzimaju u obzir cjelokupni životni vijek zgrade od proizvodnje materijala, izgradnje, operativnog života zgrade, dekonstrukcije i rušenja.

Zelena javna nabava, kako je pojašnjeno, odnosi se na tri ključna indikatora: procjenu cjeloživotnog ciklusa zgrada, izračun troškova životnog ciklusa zgrada i kvalitetu zraka. Kao primjer dobre prakse istaknuta je Finska u kojoj su indikatori cjeloživotnog ciklusa zgrada i izračuna troškova životnog ciklusa zgrada vrlo često korišteni u procesima zelene nabave. Najbolji primjer, navode, je stambena zgrada Asetelmakatu i osnovna škola Metsola u Helsinkiju.

Također, istaknut je i primjer Irske u kojoj su koncepti cjeloživotnog ciklusa zgrada i troškova životnog ciklusa zgrada u središtu zelene nabave i zahtijevaju od kupaca i dobavljača da uzmu u obzir ne samo početne troškove nabave određenog rješenja, već i njegove ukupne ekonomske i ekološke troškove. Primjer zgrade izgrađene po tim indikatorima je Tehnološki institut FOCAS u Dublinu. Kad je riječ o Hrvatskoj, postojeći zakonodavni okvir, naglašavaju, zahtjeva poboljšanja, odnosno usvajanje te primjenu navedenih indikatora u zelenoj nabavi.

- Zgrade u kojima živimo i radimo značajno utječu na naše zdravlje i okoliš, a dva izvora koja najviše doprinose emisiji štetnog CO2 su proizvodnja građevinskog materijala i emisije koje proizlaze iz korištenja energije u zgradama. Naš je cilj nam da sva tri spomenuta indikatora približimo tijelima javne vlasti, gradovima, županijama u Republici Hrvatskoj, ali i poduzetnicima kako bi ih integrirali u procese svojih nabava - istaknuo je Dean Smolar, izvršni direktor Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

Također je naglasio kako je važno da tijela javne vlasti u Hrvatskoj i poduzetnici provode procese zelene nabave.

- Na taj način koristit ćemo održive materijale, imati kvalitetniju gradnju, bolju kakvoću unutarnjeg zraka, višu energetsku učinkovitost, ekonomsku isplativost i ekološku održivost – kazao je Smolar. Dodao je kako su kroz projekt LIFE Level(s) osigurali zajednički jezik diljem Europe po kojem bi zgrade unutar kružne paradigme, od ranog dizajna, izvedbe, korištenja do rekonstrukcije trebale postati održive, zdrave i otporne zgrade.

Navode i kako Europska komisija smatra da strateška javna nabava pruža mogućnosti za poticanje gospodarstva, kao i inovacije usmjerene ka višem stupnju održivosti. Stoga je, ističu, i Hrvatski savjet za zelenu gradnju kao konkretan daljnji korak i doprinos povećanju održive gradnje, pripremio Memorandume o razumijevanju za tijela javne vlasti, jedinice lokalne i regionalne samouprave i tvrtke iz privatnog sektora koja žele mjerljive indikatore LIFE Level(s) projekta uvrstiti u svoje procese nabave i na taj način doprinijeti zdravlju ljudi i okoliša.

Bolja energetska učinkovitost stambenih prostora može smanjiti račune za grijanje, ali i emisije stakleničkih plinova, istaknuto je na stranicama Europskog parlamenta.

Prema važećim pravilima sve nove zgrade u EU-u od 1. siječnja 2021. moraju trošiti ništa ili jako malo energije za grijanje, hlađenje i toplu vodu. Pravila sadrže i energetske certifikate zgrada kako bi vlasnici ili stanari mogli usporediti i ocijeniti energetsku učinkovitost. Pravila su dio strategija EU-a za čistu energiju. Na plenarnoj sjednici 17. travnja 2018. zastupnici su glasali za izmjene pravila Direktive o energetskim svojstvima zgrada. One uključuju obvezu država članica da izrade nacionalne dugoročne strategije kako bi se podržala renovacija zgrada - cilj je da do 2050. zgrade ne troše energiju.