Nuklearna energija

Proizvodnja struje iz nuklearne energije dio je velike slovenske strategije energetske neovisnosti
Nuklearka Krško
 Ranko Suvar/Cropix

Države članice EU same će odlučivati o svoj mješavini izvora energije, pa tako i o udjelu nuklearne energije u energetskoj bilanci. Tako je izjavila za slovensko DELO, Ursula von der Leyen predsjednica Europske komisije referirajući se na pitanje vezanim za odluku Slovenije da produži životni vijek nuklearke Krško do 2043.

Nedavno je investitoru u nuklearku, tvrtki GEN-E, izdana i energetska dozvola za gradnju drugog bloka, što je prvi korak u mogućoj investiciji. Energetska dozvola predviđa gradnju nuklearke treće generacije s tlačnim tipom reaktora na laku vodu, reaktorom snage 1100 megavata, te predviđenom godišnjom proizvodnjom struje od skoro 9 tisuća megavat sati. Predviđeni životni vijek nuklearke takvog tipa je 60 godina, a trebala bi imati i najviši sigurnosni standard i fleksibilni način rada jer joj se kapacitet i prilagođava potrebama elektroenergetskog sistema.

Okvirno, računa se da bi koštala oko 5 milijardi eura, a GEN-I bi je financirao vlastitim prihodom od prodaje električne energije, a uz to kreditima i obveznicama, no ne isključuje se niti mogućnost sudjelovanja drugih partnera u projektu.

Hoće li se investicija i realizirati, odlučit će građani Slovenije na referendumu. Proizvodnja struje iz nuklearne energije dio je velike slovenske strategije energetske neovisnosti.

Ursula von der Leyen je za slovenske dnevne novine izjavila i da napuštanje ugljena kao izvora energije ne produbljuje razlike između istoka i zapada u EU, već da zelena transformacija takve razlike zapravo smanjuje.

Ugovorom o Euratomu uloga Europskog parlamenta u postupcima odlučivanja oko nuklearne energije ograničena je s obzirom na to da Parlament ima samo savjetodavne ovlasti i da njegovo mišljenje nije obvezujuće. Ipak, u brojnim rezolucijama na tu temu Parlament je sustavno isticao potrebu da se razjasni podjela odgovornosti između institucija EU-a i država članica te da se ojača zajednički okvir EU-a o različitim aspektima nuklearnih postrojenja, kao i važnost poboljšanja sigurnosnih zahtjeva i zahtjeva za zaštitu okoliša. U Rezoluciji donesenoj u srpnju 2011. o prioritetima u području energetske infrastrukture za i nakon 2020. godine, Parlament je snažno podupro odluku Komisije o uvođenju stres-testova za nuklearne elektrane u EU-u.

Komisija je 21. travnja 2021. donijela niz izmjena Uredbe EU-a o taksonomiji, koja je stupila na snagu u srpnju 2020., čime je najavljeno uključivanje nuklearne energije u taksonomiju. U pravilima navedenima u delegiranom aktu o taksonomiji u području klime utvrđeni su detaljni kriteriji za zeleno financiranje, ali su plin i nuklearna energija isključeni te će Parlament za njih donijeti zasebnu odluku u kasnijoj fazi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
23. prosinac 2024 11:41