“Krećimo se održivo! Ostanimo zdravi!”, slogan je ovogodišnjeg Europskog tjedna kretanja, manifestacije koja se održava od 16. do 22. rujna svake godine, protekla dva desetljeća.
Europski tjedan kretanja pokrenula je Europska komisija kako bi potaknula korištenje održivih prijevoznih sredstava u gradovima te produbila svijest građana i usmjerila ih na aktivnosi s ciljem smanjenja zagađenja okoliša uzrokovanog motoriziranim prometom. Njime se promoviraju promjene u ponašanju u korist aktivne mobilnosti, javnog prijevoza i drugih čistih, inteligentnih prometnih rješenja.
Manifestacija se sastoji od tjedna aktivnosti, trajnih mjera za uvođenje održive mobilnosti, kao što su npr. uvođenje i/ili širenje pješačkih zona, spuštanje rubnjaka, uvođenje sustava javnih bicikala, unaprjeđenje sustava javnoga prijevoza te “Dana bez automobila” koji se održava 22. rujna i predstavlja vrhunac Europskog tjedna kretanja. Tijekom kampanje posljednjih 20 godina organizirane su brojne mjesne aktivnosti kojima se promiče pješačenje i vožnja bicikla u gradskim područjima. Gradske vlasti organiziraju “Dane bez automobila” tako da zatvaraju dijelove gradskih središta za osobna vozila te oslobođene prostore koriste za razna događanja kojima se promiče gradska mobilnost.
Ove godine u manifestaciji sudjeluje 45 država s 2435 sudionika od kojih je sedam gradova iz Hrvatske i to Drniš, Zaprešić, Koprivnica, Kutina, Osijek, Rijeka i Varaždin.
Ovogodišnja tema Europskog tjedna kretanja o održivoj mobilnostiza zdraviji život odabrana je zbog zdravstvene krize koja je pogodila svijet pandemijom koronavirusa, a ujedno time se ukazuje i na potrebu i mogućnosti promjena. Naglasak je na održivoj mobilnosti za zdraviji život, mentalnom i tjelesnom zdravlju, povećanju sigurnosti i odgovoru na COVID-19 vraćanjem povjerenja u javni prijevoz i aktivnom kretanju.
Jedna od ključnih poruka je kako prijevoz može značajno utjecati na mentalno zdravlje i dobrobit ljudi. Kako je navedeno na stranicama ove inicijative, on omogućuje ljudima da se povežu i održavaju odnose s drugima, da imaju pristup profesionalnim i obrazovnim mogućnostima, kao i rekreacijskim aktivnostima izvan svojih domova te im pruža više fleksibilnosti.
Starijim osobama omogućuje aktivan život unutar njihovih zajednica, a pokazalo se kako prometne politike (poput besplatnih pokaza) koje pogoduju starijim osobama dovode do povećanja korištenja javnog prijevoza među tom populacijom, kao i smanjenja simptoma depresije i osjećaja usamljenosti. Mogućnost kretanja, naglašeno je, uvijek je bila važna za zdrav i ispunjajući život. Zbog pandemije gradovi se moraju još više potruditi kako bi stvorili gradska područja u kojima se građani mogu kretati održivo i sigurno kad god to požele.

Primjerice, grad Vitoria-Gasteiz u Španjolskoj, koji je osvojio nagradu Europski zeleni glavni grad 2012. godine, desetljećima radi na stvaranju zelenih zona u svojem gradskom središtu, kao i na Zelenom pojasu u svojem okruženju. Čak 98 posto stanovnika živi unutar 3 km od Zelenog pojasa, što je, kako je pojašnjeno, opsežan projekt koji spaja zeleni prostor koji okružuje cijeli grad. Zeleni pojas nije samo postao središte bioraznolikosti nego i omiljeno rekreacijsko mjesto koje osigurava prostor za tjelesne aktivnosti, društvena okupljanja i susret s prirodom, poput promatranja ptica i organskog uzgoja. Zelene mjere Vitorie-Gasteiz idu ruku pod ruku s politikama za održivije oblike prijevoza, navedeno je kao primjer u koji se i drugi gradovi mogu ugledati.
Vožnja bicikla i pješačenje također su korisni za očuvanje mentalnog zdravlja. Brojne studije ukazuju na to kako aktivna mobilnost smanjuje depresiju, tjeskobu i druge probleme u vezi s mentalnim zdravljem. Stručnjaci navode kako vježbanje, pješačenje ili vožnjom bicikla ubrzava krvotok, oslobađa endorfine i smanjuje opću razinu stresa.
Čak i 30 minuta pješačenja ili vožnje biciklom dnevno može pomoći u poboljšanju mentalnog zdravlja, može poboljšati opće raspoloženje i kvalitetu sna, kao i smanjiti stres, tjeskobu i umor.
Petogodišnja britanska studija pokazala je kako osobe koje putuju biciklom na posao imaju 52 posto manje rizika od smrti od srčanih bolesti i 40 posto manje rizika od smrti od raka. Gradovi koji potiču kampanje vožnje bicikla i pješačenja, kako je istaknuto, sretniji su, zdraviji, obrazovaniji i gospodarski postojaniji.
Primijećeno je i kako se prodaja bicikla povećala šest puta tijekom desetljeća. Istraživanja u Njemačkoj pokazuju kako osobe između 65 i 69 godina posjeduju najveći broj e-bicikla s udjelom od 16 posto. Polovina svih putovanja električnim biciklima u Njemačkoj uključuje osobe starije od 60 godina, a 29 posto svih putovanja e-biciklima odnose se na osobe sa 70 i više godina. Dnevna udaljenost pokrivena električnim biciklima koju je prešla ta dobna skupina četiri je do osam kilometara veća nego udaljenost pokrivena klasičnim biciklima.
Obilježavanju Europskog tjedna kretanja pridružuju se i razne organizacije, ustanove i udruge. Tako su iz Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ izvijestili kako, uz ostalo, organiziraju 18. rujna vođenu edukativnu šetnju, uz pratnju članova Hrvatske gorske službe spašavanja, poučno-pješačkom stazom Stinice – Roški slap – Oziđana pećina.
Udruga Sunce organizira pak desetu Splitsku biciklijadu, ali ove godine na malo drugačiji način s obzirom na ograničenja kojima podliježu javna događanja zbog epidemiološke situacije, bez javnog događanja i zajedničke vožnje ulicama grada kao prijašnjih godina.
“Ipak, želimo što više građana vidjeti na biciklu i zajednički poslati poruku o mogućim unaprjeđenjima biciklističke infrastrukture i načinima poticanja aktivne mobilnosti” poručili su iz Udruge Sunce pozivajući građane da se u tjednu od 16. do 22. rujna biciklom voze na posao, do najdražeg kafića, na plažu ili samo rekreativno, i putem zabilježe slikom ili snimkom sve probleme, ali i dobra već provedena rješenja, kao i prijedloge povezane s biciklističkom infrastrukturnom situacijom i tako sudjeluju u promjeni slike grada.

Promet uzrokuje 25 posto ukupnih emisija stakleničkih plinova u EU. Smanjenjem emisija stakleničkih plinova žele se postići i ciljevi u borbi s klimatskim promjenama, a što je i cilj Europske unije koja je zacrtala do 2030. godine smanjiti te emisije najmanje za 55 posto i do 2050. postati klimatski neutralan kontinent.
Uredbom 2019/631 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o utvrđivanju standardnih vrijednosti emisija CO2 za nove osobne automobile i za nova laka gospodarska vozila, od 1. siječnja 2020. utvrđuje se ciljna vrijednost za cijeli vozni park EU-a od 95 g CO2 po kilometru za prosječne emisije novih osobnih automobila te 147 g CO2 po kilometru za prosječne emisije novih lakih gospodarskih vozila registriranih u Uniji. Ta bi se dopuštena količina trebala smanjiti za obe vrste vozila 15 posto od početka 2025. godine u odnosu na ciljnu vrijednost u 2021., a 37,5 posto (osobna vozila) i 31 posto (kombiji) u 2030.godini. Od 2021. ciljevi smanjenja emisija za proizvođače temeljit će se na novom postupku ispitivanja.