PRIRODNI SVIJET

Prirodni kapital godišnje na globalnoj razini iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj gospodarstva i društva

Ilustracija

 Matias Basualdo/Zuma Press/Profimedia

Dok je svijet u globalnoj krizi, a naše misli s unesrećenima i žrtvama, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na Svjetski dan divljih vrsta podsjeća na važnost očuvanja svijeta u kojem živimo u svim njegovim segmentima, uključujući prirodni svijet, bez kojeg ni mi, ljudi, ne možemo preživjeti, poručili su u četvrtak povodom Svjetskog dana divljih vrsta koji se obilježava 3. ožujka.

Šume, mora, oceani, rijeke i tla pružaju nam kisik koji udišemo, hranu koju jedemo i vodu koja nam je neophodna za život. Bez njih, ne bismo mogli živjeti na način na koji je to moguće danas. Prirodni kapital, što je zajednički naziv za sve dobrobiti prirode, godišnje na globalnoj razini, ističu u WWF-u, iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj gospodarstva i društva.

- Kako bismo očuvali prirodan svijet, moramo sačuvati biljne i životinjske vrste, koje su u sve većoj opasnosti. Posljednji WWF-ov izvještaj o stanju planeta nam pokazuje da su u zadnjih pedeset godina populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjene za čak 68 %. Naše zemlje su iznimno bogate divljim vrstama koje održavaju ekosustave u ravnoteži. Nestanak samo jedne vrste znači opasnost za velik broj drugih - naglašava Snježana-Malić Limari iz WWF Adrije.

Kako nadalje navode u WWF-u, jedna od najvećih prijetnji divljim vrstama su svakako zločini protiv prirode, koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, usmrćivanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta. Naša regija, ističu, često je ciljno tržište i mjesto tranzita divljih vrsta. Lokalne i strane vrste ugrožene su zbog čovjekovih aktivnosti. Pravi primjer toga je, pojašnjavaju, nedavni slučaj odbjeglog mladunca lava u Budvi, koji je danima bio izgubljen u šumama Crne Gore. Uz to, prije nekoliko mjeseci smo svjedočili nezakonitom prijevozu odraslog tigra trajektom u uvjetima neprihvatljivim za držanje i prijevoz divlje životinje. Sve to pokazuje da su zločini protiv divljih vrsta češći i prisutniji nego što mislimo, ocjenjuju u WWF-u.

Također ističu kako su kaznena djela protiv divljih vrsta među najunosnijim aktivnostima organiziranog kriminala u svijetu, uz trgovinu ljudima, drogom i oružjem. WWF kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi“ (LIFE SWiPE) radi na obeshrabrivanju i u konačnici smanjenju kaznenih djela protiv divljih vrsta kroz poboljšanu suradnju relevantnih institucija i bolju provedbu nacionalnih i međunarodnih propisa o zaštiti okoliša. Tako doprinosi oporavku ugroženih europskih vrsta i poboljšanju zdravlja ekosustava.

Inače, taj projekt financijski podržava europski program LIFE a provode ga WWF, Flora & Fauna International, Mreža za praćenje trgovine divljim vrstama TRAFFIC, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Pravosudna akademija Republike Hrvatske, u 11 europskih zemalja: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Španjolska i Ukrajina.

-Zajedničkim snagama možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovaj planet i njegove blagoslove i moramo brinuti o njemu zajedno – poručuju iz WWF-a.

Dodajmo kako Europski parlament u rezoluciji od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote, žali zbog nedostataka u provedbi uredbi EU-a o trgovini divljom faunom i florom jer njima nisu obuhvaćene sve kritične vrste i ne pruža se ista zaštita životinjama uzgojenima u zatočeništvu.

Također poziva Komisiju da se zajedno pozabavi zakonitom komercijalnom trgovinom i nezakonitom trgovinom u okviru revizije Akcijskog plana EU-a za zaštitu divlje faune i flore za suzbijanje nezakonite trgovine divljom faunom i florom, koji bi trebao biti potpuno u skladu sa Strategijom za biološku raznolikost do 2030. i primiti odgovarajuća financijska sredstva, uključujući pomoć zemljama koje nisu članice EU-a te centrima za spašavanje i utočišta divlje faune i flore. Ujedno poziva Komisiju da predloži zakonodavstvo kojim se zabranjuje uvoz, prekrcaj, kupnju i prodaju divlje faune i flore koja se uzima, prerađuje, prevozi ili prodaje kršeći zakone u zemlji sječe/podrijetla.

Nadalje Parlament poziva Komisiju i države članice da pomognu globalnoj zajednici u rješavanju rizika povezanih s trgovinom i prodajom divljih životinja; poziva Komisiju da se koristi regulatornim dijalozima predviđenima u sporazumima o slobodnoj trgovini za promicanje strogih sanitarnih i fitosanitarnih standarda EU-a i dobrobiti životinja kako bi se rizik od budućih epidemija i pandemija sveo na najmanju moguću mjeru. Također poziva Komisiju da po potrebi razmotri uvođenje moratorija na uvoz divljih životinja ili drugih vrsta iz prijavljenih žarišnih točaka zaraznih bolesti kako bi se riješili mogući sigurnosni problemi.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
15. studeni 2024 14:55