Do 4. studenoga 2021. otvoreno je javno savjetovanje o ključnim elementima Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Povećanje kapaciteta za proizvodnju geotermalne energije" koje je pokrenulo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije.

Taj poziv planira se objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji je vrijedan ukupno 20 milijuna eura od čega je 17 milijuna eura iz Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora (EGP), a tri milijuna eura iz nacionalnih sredstava.

Na temelju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, potpisanoga 3. srpnja 2018. godine, i Ugovora o partnerstvu za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“, potpisanoga 21. prosinca 2020. godine, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za europsku teritorijalnu suradnju, dodijeljena je uloga upravitelja Programa.

Kako pojašnjavaju iz Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, cilj programa „Energija i klimatske promjene“ je povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, što je sukladno ključnim ciljevima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma.

Iz MRRFEU-a navode i kako je geotermalni potencijal Republike Hrvatske prepoznat s više od 25 prirodnih termalnih izvora i dokazan s više od 4.000 dubokih bušotina izbušenih tijekom istraživanja nafte i plina u drugoj polovici 20. stoljeća.
-Međutim, još uvijek nema cjelovitog pregleda geotermalnog potencijala Hrvatske, što usporava daljnji razvoj u tom području. Razvojem tehnologija korištenja geotermalne energije ovaj potencijal postaje sve zanimljiviji i nema opravdanih razloga da ga se ne iskoristi - navedeno je u materijalu za e-savjetovanje.

Nadalje je navedeno i kako većina geotermalnih resursa u Hrvatskoj ima temperaturu u rasponu između 50 i 120 °C, što omogućuje korištenje geotermalne energije u toplinarske svrhe (grijanje). Transport toplinske energije na veće udaljenosti je skup i trenutno nije ekonomski opravdan, što znači da je upotreba geotermalne energije isplativa samo u relativnoj blizini pronađenih resursa. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora nije uzeta u obzir u ovom Programu zbog ograničene raspoloživosti financijskih sredstava, naveli su također.

Kako je pojašnjeno, poziv se odnosi na projektne aktivnosti u sklopu kojih se planira razvoj novih geotermalnih sustava grijanja i/ili zamjena postojećih sustava na fosilna goriva s geotermalnom energijom (svi povezani i potrebni radovi za nove ili obnovljene instalacije). Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirani kapacitet geotermalne energije. Prijavitelji se mogu prijaviti za financiranje investicija koje uključuju glavne, demonstracijske i pilot projekte.

-Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financiraju se projekti koji se odnose se na programsko područje fokusirano na Obnovljivi izvori energije, a koje predlažu subjekti hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalne ili nekomercijalne organizacije, kao i nevladine organizacije osnovane kao pravne osobe – navedeno je u nacrtu ključnih elemenata ovog poziva.

Očekuje se kako će se realizacijom projekata temeljem ovog poziva povećati proizvodnja energije iz obnovljivih izvora, kao i da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.

Na raspolaganju je oko 4,9 milijuna eura. Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200 tisuća eura, a maksimalni 1,3 milijun eura. Iznos potpore odnosi se samo na programski doprinos (isključujući doprinos prijavitelja) i odnosi se na cjelokupni proračun projekta, a ne na proračun pojedinog projektnog partnera, napomenuto je.

Mogu se prijaviti pravni subjekti, javni ili privatni, komercijalne ili nekomercijalne organizacije te nevladine organizacije osnovane kao pravna osoba u Hrvatskoj. Prihvatljivi projektni partneri su: svaki pravni subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u državama donatorima (Norveška, Island, Lihtenštajn) ili u Republici Hrvatskoj.

Odabrani projekti provodit će se na kontinentalnom području Republike Hrvatske, odnosno Panonskoj i Sjevernoj Hrvatskoj prema važećoj NUTS2 klasifikaciji.

Objava poziva planirana je u studenom 2021., a početak provedbe projekta u svibnju 2022. godine.

Što se tiče ulaganja u energetske projekte i klimatsku prilagodbu, Europa želi do 2050. postati prvi klimatski neutralan kontinent i ostvariti europski zeleni plan, a novi zakonodavni alati za ostvarivanje ciljeva iz europskog propisa o klimi koji je Europski parlament potvrdio u lipnju ove godine, iz temelja će preobraziti EU gospodarstvo i društvo. Za ostvarenje tog cilja potrebna su znatna ulaganja, kako javnog sektora tako i privatnog sektora, radi čega je pokrenuto više projekata i planova ulaganja iz EU sredstava.

Uoči UN-ove Konferencije o klimatskim promjenama COP26 koja se održava u Glasgowu od 31. listopada do 12. studenog, europarlamentarci su usvojili rezoluciju u kojoj upozoravaju da nacionalne obveze preuzete sporazumom u Parizu 2015. godine neće biti dostatne. Istaknuli su kako trebaju raditi na tome da klimatski paket EU-a „Fit for 55“ do 2030. godine bude u potpunosti u skladu s Pariškim sporazumom, te da Europska unija mora ostati svjetski predvodnik u borbi protiv klimatskih promjena.