Bilijuni dolara investirani kako bi oporavili svjetska gospodarstva od krize izazvane Covidom-19 ubrzali su klimatske promjene i tako naštetili okolišu. Time vlade nisu ispunile obećanja o "zelenom oporavku", koje su najavili s početkom pandemije.

Prema analizi konzultantske kuće Vivid Economics, objavljenoj u četvrtak, samo je manji dio od 17 bilijuna dolara pomoći, a koje su vlade osigurale od početka pandemije, potrošeno na aktivnosti koje smanjuju emisije stakleničkih plinova ili obnavljaju prirodni svijet.

Većina financijskih sredstava otišle su na mjere čiji je cilj bio spasiti ekonomiju, poput izdvajanja za plaće. No, oko 4,8 bilijuna dolara, iskorišteno je u očuvanje zrakoplovnih prijevoznika i poticanje proizvodnje mesa.

"Definitivno su vlade mogle postupiti puno bolje. Troše javni novac na projekte koje zapravo štete svima nama. To je jednostavno šokantno i nemoguće je opravdati. U nekim slučajevima te odluke su i financijski neisplative"- poručio je ekonomist Vivid Econimcsa Jeffrey Beyer, glavni istraživač analize.

S njim se slažu i ostali autoriteti.

"Razumljivo je da je dio dodatnih poticaja [za Covid-19] manje zelen nego što se očekivalo. Ali to što neka ulaganja izravno štete okolišu, neoprostivo je "- poručio je Edward Barbier, ugledni profesor sa sveučilišta Colorado i autor jednog od najvažnijih istraživačkih radova o financijskoj krizi 2008.

U Europskom parlamentu zato inzistiraju na transparentnosti i da se novac koji se iz EU izdvaja u svrhu oporavka od posljedica pandemije, koristi isključivo u skladu s prioritetima EU. Tako su zastupnici odobrili pravila kojima se uspostavlja Mehanizam za oporavak i otpornost, vodeći program EU-a u planu oporavka vrijednom 750 milijardi eura. Nacionalni planovi trebaju predvidjeti najmanje 37 posto proračuna za klimu i biološku raznolikost, a dodatnih 20 posto za digitalne mjere. Pravilima se izričito zabranjuje financiranje mjera kojima se nanosi znatna šteta okolišu.