Za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisane su novčane kazne, upozorava Državni inspektorat.
“Pojavom prvih proljetnica u prirodi iste su, zbog njihovog nježnog i atraktivnog izgleda, ljudi počeli sakupljati/uzimati iz prirode čime izravno utječu na njihovu održivost. Stoga Državni inspektorat podsjeća građane kako je zabranjeno brati i prodavati strogo zaštićene vrste proljetnica npr. velecvjetni kukurijek (Helleborus niger L.) dok je za branje proljetnica, poput visibaba (Galanthus nivalis L.), ljubice (Viola odorata L.), pasjeg zuba (Erythronium dens-canis L.) ili drijemovca (Leucojum spp.) potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja”, objavljeno je na stranicama Državnog inspektorata.
Napominju kako se sukladno čl. 64 Zakona o zaštiti prirode mora ishoditi rješenje Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja za sakupljanje/uzimanje iz prirode zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje.
Nadalje pojašnjavaju kako za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta za osobne potrebe nije potrebno ishoditi dopuštenje Ministarstva, pri čemu se sakupljanjem biljaka za osobne potrebe smatra sakupljanje do ukupno pet pojedinačnih komada podzemnih dijelova (lukovica, gomolja, korijena ili rizoma), 2 kg stabljika s listovima i cvjetovima, pet stručaka (obuhvat palca i kažiprsta) stabljika s listovima i/ili cvjetovima, 1 kg listova, 1 kg cvjetova, 0,5 kg sjemena, 10 kg plodova, 0,5 kg pupova i jedan busen mahovine dnevno.
“Iako se branjem nadzemnih dijelova proljetnica iz prirode za osobne potrebe one skroz ne ugrožavaju, uvelike se degradira estetska vrijednost prirode. S druge strane sakupljanje cijelih biljaka dovodi do njihovog trajnog uklanjanja sa staništa čime se značajno utječe na veličinu njihovih prirodnih populacija”, poručuju iz inspektorata.
Navode i kako je za sakupljanje zavičajnih divljih vrsta u svrhu prerade/prodaje bez dopuštenja Ministarstva te branje i prodaju strogo zaštićenih vrsta propisana novčana kazna u iznosu od 25.000,00 do 200.000,00 kn za pravnu osobu, od 7.000,00 do 30.000,00 kn za fizičku osobu i odgovornu osobu u pravnoj osobi te od 10.000,00 do 40.000,00 kn za fizičku osobu obrtnika.
Svako nelegalno branje i prodaju zavičajnih i strogo zaštićenih biljaka građani mogu prijaviti inspekciji zaštite prirode Državnog inspektorata ispunjavanjem elektroničkog obrasca "Podnošenje prijava“, slanjem prijave poštom na adresu Državni inspektorat, Šubićeva 29, 10 000 Zagreb ili telefonom na 01/2375-100.
Spomenimo kako se u Rezoluciji Europskog parlamenta od 9. lipnja 2021. o Strategiji EU-a za bioraznolikost do 2030. – Vraćanje prirode u naše živote navodi kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj povijesti, te samo 23 % vrsta i 16 % staništa iz direktiva EU-a o prirodi ima povoljan status.
Parlament pozdravlja novu Strategiju EU-a za bioraznolikost do 2030. i njezinu razinu ambicije, kao i glavnu ambiciju da do 2050. svi svjetski ekosustavi budu obnovljeni, otporni i primjereno zaštićeni. Ujedno Parlament naglašava da je potrebno uložiti krajnji napor da se taj cilj što prije postigne.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....