Zagađeni zrak i voda godišnje ubiju 9 milijuna ljudi, pokazalo je istraživanje, što u prijevodu znači da su odgovorni za svaki šesti smrtni slučaj na Zemlji.

Toksičan zrak i kontaminirana voda i tlo “egzistencijalna su prijetnja ljudskom zdravlju i zdravlju planeta, te ugrožava održivost modernih društava”, zaključuje se u izvješću objavljenom u časopisu Lancet Planetary Health, u kome su analizirani podaci projekta Global Burden of Disease 2019.

Broj smrtnih slučajeva radi zagađenja manji je od broja smrtnih slučajeva u prometu, HIV-a/AIDS-a, malarije i tuberkuloze zajedno, kao i od smrti zbog zlouporabe droga i alkohola. Istraživači su izračunali kako ekonomski trošak smrtnih slučajeva zbog zagađenja iznosi 4,6 milijarde dolara, što je oko 9 milijuna dolara po minuti.

Ukupni učinak onečišćenja nije se poboljšao od prve globalne revizije 2017. godine, od kada je zbog toga izgubljeno 45 milijuna života. Prevencija je uvelike zanemarena u međunarodnom planu razvoja, rekli su istraživači, a financiranje potrebno kako bi se smanjila šteta se samo minimalno povećala od 2015.

Smrtnost radi otrovnog zraka i kemikalija porasla je za 7% od prethodnog pregleda i 66% od 2000. godine, a potaknuta je povećanim sagorijevanjem fosilnih goriva, porastom broja stanovništva i neplaniranom urbanizacijom.

Istraživači su rekli da su zagađenje, klimatska kriza i nekontrolirano ubijanje divljih životinja ključni globalni ekološki problemi našeg vremena.

-Zagađenje je još uvijek najveća egzistencijalna prijetnja ljudskom i planetarnom zdravlju. Sprječavanje onečišćenja također može usporiti klimatske promjene – postižući dvostruku korist za zdravlje planeta – a naše izvješće poziva na masivan, brz prijelaz sa svih fosilnih goriva na čistu, obnovljivu energiju- kazao je profesor Philip Landrigan s Boston Collegea u SAD-u i glavni autor analize.

Broj smrtnih slučajeva od kemijskih zagađivača vjerojatno je podcijenjen, rekli su znanstvenici, budući da je samo mali dio od 350.000 sintetičkih kemikalija u upotrebi bio adekvatno testiran. Više od 90% smrtnih slučajeva zbog zagađenja događa se u zemljama s niskim i srednjim dohotkom, kao što su Indija i Nigerija. Dok su zemlje s visokim dohotkom, poput SAD-a i članica EU-a, kontrolirale najgore oblike onečišćenja, rekli su istraživači, tek nekoliko manje bogatih nacija uspjelo je borbu protiv zagađenja učiniti prioritetom. Zagađenje je također prelazi međunarodne granice, nošeno vjetrovima ili izvozom hrane, stoji u izvješću.

Nečista voda uzrokuje 1,4 milijuna preranih smrti godišnje, ali je na sreću taj broju u padu zbog poboljšanja sanitarnih uvjeta i zdravstvene skrbi, osobito u Africi. Međutim, UN procjenjuje da više od 2 milijarde ljudi još uvijek nema pristup čistoj pitkoj vodi.

Istraživači su pozvali na povećanje financijskih sredstava za kontrolu onečišćenja od strane vlada i donatora, bolje praćenje i na osnivanje novog neovisnog znanstvenog tijela za procjenu problema, po uzoru na Međuvladin panel o klimatskim promjenama.

Europski Parlament zabrinut je zbog neprovođenja Direktive o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, te upozorava da od 2010. nisu pokrenuti postupci zbog povrede obveze u pogledu emisija iznad gornjih graničnih vrijednosti utvrđenih Direktivom o nacionalnim gornjim graničnim vrijednostima emisija, iako tri države članice nikada nisu prijavile emisije amonijaka ispod njihove gornje granice