Biljani Borzan teče treći mandat u Europskom parlamentu (EP), a tijekom proteklih sedam godina svojim je brojnim inicijativama i aktivnosti u javnosti stekla image najaktivnije hrvatske europarlamentarke. SDP-ova zastupnica, istodobno i potpredsjednica socijalista i demokrata u EP, Biljana Borzan velikim je dijelom fokusirana i na zelenu ekonomiju. Stoga je i izvjestiteljica za zelenu ekonomiju u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača. U razgovoru za Jutarnji list pojasnila je što je zelena ekonomija i ciljeve kojima teži u Europskom parlamentu na području zaštite okoliša.

- Zelena ekonomija pretpostavlja model gospodarstva koji se temelji na smanjenju rizika za okoliš, a cilj mu je dovesti do veće društvene dobrobiti i jednakosti. U Europskom parlamentu radimo na uspostavi tzv. kružnog modela gospodarstva koji se odnosi na dijeljenje, posudbu, ponovno korištenje, popravljanje i reciklažu postojećih proizvoda i materijala. Na taj način produljuje se životni vijek proizvoda te istovremeno smanjuje količina otpada. Naime, dosadašnji linearni model gospodarstva koji se vodi logikom kupi-iskoristi-baci je neodrživ i šteti ne samo okolišu već i potrošačima – pojasnila je Biljana Borzan.

Nekoliko ciljeva

Ističe da ima nekoliko ciljeva.

- Već godinama mi se građani žale na slabu kvalitetu kućanskih uređaja poput zamrzivača ili perilica za rublje za koje primjećuju da se pokvare odmah nakon isteka jamstva. To je posebno zabrinjavajuće ako se sjetimo da uređaji koje su kupovale naše majke ili bake još uvijek rade. Slično je potvrdila i studija Europske komisije koja je pokazala da se najviše uređaja pokvari između druge i treće godine rada što odgovara dužini obaveznog jamstva od dvije godine koje je propisala EU. Tražim da se ugrađeni kvarovi stave na Crnu listu Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. To znači da će se ugrađeni kvarovi, poput programiranja televizora da rade određen broj sati, perilica na određen broj okretaja ili pak osmišljavanje softwarea koji namjerno usporavaju mobitele kako bi bili primorani kupiti noviji model biti najstrože zabranjeni – rekla je Biljana Borzan.

Navela je i da traži da se uvedu obavezne oznake očekivanog trajanja uređaja i mogućnosti popravka. - Oznaka bi bila u obliku skale po kojoj bi potrošač mogao znati kakvu kvalitetu kupuje, odnosno koliko će taj aparat stvarno trajati kad mu istekne jamstvo te koliko ga je lako popraviti: ima li na tržištu rezervnih dijelova, je su li cijene tih dijelova razumne u odnosu na cijenu cijelog uređaja i slično. Istraživanja su naime pokazala da potrošači žele takve oznake, i da su spremni platiti više za takve proizvode. Vjerujem da će njihovo uvođenje imati dalekosežne pozitivne posljedice na okoliš, ali i značiti uštede za potrošače – kazala je Borzan. Osvrnula se na problem popravke uređaja i manjak rezervnih dijelova.

- Svi smo primijetili kako je sve teže pronaći servis za popravke različitih uređaja. Uz to, zbog nedostatka rezervnih dijelova i njihove visoke cijene, građani često procijene da im se bolje isplati kupiti novi uređaj nego popravljati. Moramo osigurati našim građanima pravo na popravke. Rezervni dijelovi moraju biti dostupni oko deset godina nakon stavljanja proizvoda na tržište te da moraju biti cjenovno pristupačni što znači da ne smiju biti skuplji od 30 posto vrijednosti cijelog uređaja. Čak 77 posto građana EU kaže da bi radije popravili uređaj nego kupovali novi, ali trenutačno stanje na tržištu ih konstantno primorava na kupi-iskoristi-baci ponašanje i to moramo zaustaviti – naglasila je Borzan.

Navodi kako bi zakonodavni prijedlog Europske komisije koji se nastavlja na njezino Izvješće trebao doći u svibnju. - Time će se pokrenuti zakonodavna procedura u kojoj sudjeluju Komisija, Parlament i Vijeće. U kontaktu sam s Komisijom jer želim osigurati da je prvi prijedlog ambiciozan i jasno odgovara na zahtjeve koje smo mi izglasali te ću sudjelovati u pregovorima između tri institucije. Ljudi mi često govore kako se bilo kakve stvarne promjene od strane EU dugo čekaju, i to je istina, ali uporni rad uvijek daje rezultate. Nadam se da će prijedlog biti dobar, i da će u Vijeću za razliku od prošlih prilika, imati više sluha za građane po ovom pitanju. Ja ću sa strane Europskih parlamenta dati sve od sebe da našim građanima osiguram najbolju kvalitetu za njihov novac – istakla je Biljana Borzan.

Daljnje aktivnosti

Ispričala nam je i koje aktivnosti planira ove godine.

- Već nekoliko godina jedan od najvećih prioriteta su mi potrošači na internetu. Trenutačno radimo na evaluaciji direktive o geoblockingu koja brani diskriminaciju potrošača prema mjestu prebivališta. Naime, premda su online trgovci obvezni prodavati svima u EU, jako puno naših ljudi mi se žali da to često nije slučaj, ili da nema dostave za Hrvatsku pa se osjećaju diskriminirani. Na tome moramo još puno raditi, posebno na dostavi koja nije regulirana. Uz to, zalažem se na transparentnost i kontrolu online oglasa za koje mi ljudi kažu da ih “bombardiraju”, te jasnu odgovornost prema potrošaču. Naime, nerijetko se događa ako potrošač kupuje preko velikih platformi da one prebacuju odgovornost na trgovca, a trgovac na njih, dok potrošač ostaje zakinut – rekla je Borzan.

Naglasila je kako je EU strategija „Od polja do stola“, za koju je parlamentarna izvjestiteljica eurosocijalista, veliku važnost pridaje označavanju hrane. - Već neko vrijeme se borim za uvođenje oznake nutritivne vrijednosti hrane na prednjoj strani pakiranja za cijelu EU, kao korak u borbi protiv epidemije pretilosti. Cilj je da oznaka bude jasna i razumljiva, npr. takozvana semafor shema ili ‘Živjeti zdravo’, te da potrošaču pomogne razaznati koji proizvodi na polici u trgovini imaju bolju nutritivnu vrijednost.

Strategija također predviđa izmjene u sustavu označavanja podrijetla hrane, u kojem postoje određene rupe za koje smatram da idu na ruku lovcima u mutnom i dvojbenim marketinškim praksama – rekla je Borzan.

Osvrnula se na sustav označavanja meda koji dopušta korištenje oznake da je neki med dobiven miješanjem meda proizvedenog u EU i meda koji nije proizveden u EU ili mu je porijeklo iz EU, bez navođenja omjera ili zemlje porijekla. - U praksi to znači da proizvod koji ima jedan posto europskog meda i 99 posto uvoznog meda može biti označen kao „mješavina EU i ne-EU meda“, jednako kao da su omjeri obrnuti. Osim meda, zalažem se i za jasnije označavanje podrijetla sirovina u proizvodima. Na tržištu nalazimo proizvode čija pakiranja ‘vrište’ domaće, hrvatsko, dalmatinsko itd., a u njima gotovo sve uvozno. Jedini način da kupac to shvati je da pročita deklaraciju na kojoj je propisana veličina slova tri milimetra. Mislim da je to diskriminacija i radim na tome da se to promijeni – zaključila je Biljana Borzan.