Prema novom izvješću, otprilike polovica turskih rudnika ugljena pogodna je za prenamjenu u solarne farme.

Proizvedena energija povećala bi solarni kapacitet zemlje za 170 posto i, što je najvažnije, proizvela bi dovoljno električne energije za napajanje 6,9 ​​milijuna domova.

Istraživanje kampanje Europe Beyond Coal pokazuje da su otvoreni rudnici ugljena u Turskoj nanijeli ogromnu štetu i klimi i ljudskom zdravlju. Trenutačno, četvrtina ukupnih emisija stakleničkih plinova u Turskoj potječe od ugljena.

Ugljen se inače smatra najprljavijim fosilnim gorivom. Ali ako se turski rudnici pretvore u solarne farme, novouređena mjesta mogla bi igrati ključnu ulogu u tranziciji zelene energije.

Dok zemlje diljem Europe traže načine za brzo povećanje kapaciteta obnovljive energije zbog ruske invazije na Ukrajinu i porasta cijena fosilnih goriva, izvješće sugerira da se dio rješenja krije na vidiku.

-Rudnici koji su proizvodili ugljen koji je toliko oštetio našu klimu i zajednice mogu igrati vitalnu ulogu u dekarbonizaciji naših energetskih sustava i rješavanju klimatske krize. Turska je nedavno povećala svoje klimatske ambicije ratifikacijom Pariškog sporazuma i postavljanjem neto nula cilja. Što prije počnemo ispunjavati te ciljeve, to će veće koristi biti za naše zdravlje i naše gospodarstvo, koje je teško pogođeno prošlogodišnjim šumskim požarima. Studija potvrđuje da bi zemlje s velikim otvorenim rudnicima ugljena na njih trebale gledati kao na "prelazna sredstva obnovljive energije"- rekao je klimatski aktivist Duygu Kutluay, koji je bio uključen u kampanju Europe Beyond Coal.

Rudnici ugljena imaju prednost u cijeni u odnosu na netaknute zemljišne parcele jer dolaze spremni i opremljeni velikim dijelom potrebne infrastrukture potrebne za smještaj solarnih instalacija. Preobrazbom ovih rudnika ugljena proizvelo bi se 19 milijardi kilovat sati električne energije.To je jednako trećini električne energije koju je Turska proizvela iz kamenog i uvezenog ugljena 2021.

Europski parlament je dao zeleno svjetlo Fondu za pravednu tranziciju 18. svibnja 2021., podržavajući sporazum postignut s Vijećem u prosincu 2020. godine o paketu vrijednom 17,5 milijardi eura (7,5 milijardi eura iz proračuna EU-a za razdoblje 2021.-2027. i 10 milijardi eura iz Instrumenta za oporavak EU-a). Kako bi se osiguralo da nitko ne zaostane u prijelazu na zelenije gospodarstvo, sredstva iz Fonda će se usmjeriti uglavnom u najmanje razvijene regije, najudaljenije teritorije i otoke. Pristup financijskoj potpori uvjetovan je predanošću cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. godine. Spaljivanje otpada i fosilna goriva su isključeni.