Izloženost onečišćenom zraka povezana je s porastom mentalnih bolesti, stoji u najopsežnijoj objavljenoj studiji te vrste. Studija objavljena u British Journal of Psychiatry, pratila je pacijente u južnom Londonu od njihovog prvog kontakta sa službama za mentalno zdravlje i koristila procjene onečišćenja zraka u njihovim domovima. Obuhvatila je 13.000 ljudi u Londonu, te pokazala i da relativno mali porast izloženosti dušikovom dioksidu dovodi do 32 postotnog povećanja potrebe za traženjem psihološke pomoći, kao i do 18-postotnog povećanja rizika od prijema u bolnicu. Znanstvenici vjeruju kako se nalazi istraživanja mogu primijeniti na većinu gradova u razvijenim zemljama, te su sigurni kako bi smanjenje zagađenja zraka poboljšalo kvalitetu života milijunima ljudi.

"Zagađenje zraka može se zaustaviti. Pružanje psihološke pomoći na individualnoj razini zapravo je prilično kompliciran proces i na kraju bi se mogao pokazati puno skupljim od smanjenja štetnih emisija", rekla je Joanne Newbury sa Sveučilišta Bristol, koja je vodila istraživanje.

Nedavno istraživanje pokazala su kako i mali porast zagađenja zraka korelira sa značajnim porastom depresije i anksioznosti. Istraživanje je povezalo prljavi zrak s povećanim brojem samoubojstava i ukazalo kako odrastanje na zagađenim mjestima povećava rizik od mentalnih poremećaja. Druga istraživanja otkrila su i kako zagađenje zraka uzrokuje drastično smanjenje inteligencije i povezano je s demencijom.

Kao najveća prijetnja mentalnom zdravlju identificiran je dušikov oksid NO2, koji u velikoj mjeri emitiraju vozila na dizelska goriva.

Analizirane studije uzele su u obzir mnoge čimbenike koji mogu utjecati na mentalno zdravlje, uključujući lokaciju kuće, prihod, obrazovanje, zaposlenje i tjelesnu masu. No, nisu uspjeli odvojiti potencijalni štetan utjecaj buke, koja često ide uz zagađenje zraka, a poznato je da ima negativne psihološke učinke.

Europski parlament zatražio je ovoga proljeća reviziju postojećih EU standarda za kvalitetu zraka i uvođenje strožih nadzora provođenja mjera poboljšanja kvalitete zraka u zemljama članicama.

“Naše zakonodavstvo po pitanju kvalitete zraka je iz 80-ih godina, a naši trenutni standardi stari su od 15 do 20 godina, znanost je u međuvremenu napredovala, postoje dodatna područja koja moramo pokriti. Od onečišćenja zraka umire 400.000 ljudi godišnje, riječ je o preuranjenim smrtima od kardiovaskularnih oboljenja, karcinomima i drugih bolesti, a pogođene su uglavnom najranjivije skupine, djeca, stariji...”, istaknuo je, izvjestitelj Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane, Javier Lopez.