DNK prikupljen iz zraka po prvi put korišten je otkrivanje vrsta kukaca. Time je putem, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Lund u Švedskoj, identificirano 85 vrsta kukaca.

U studiji koja budi nadu da bi DNK okoliša u zraku (eDNA) mogao postati koristan alat u praćenju brojnosti insekata i opadanja biološke raznolikosti, identificirane su pčele, moljci, muhe, kornjaši, ose i mravi .

Studija, u sklopu koje je analiziran zrak s tri lokacije u Švedskoj, otkrila je dokaze o prisutnosti biljaka, algi, gljiva, ali kralježnjaka, uključujući goluba, goluba, ježa i crvenu vjevericu, kao i prisutnost domaćih životinja - pilića, krava i psa.

Rezultati, koji tek trebaju biti recenzirani, ovog su tjedna predstavljeni na konferenciji Britanskog ekološkog društva od strane glavnog autora Fabiana Rogera.

-Suočeni s krizom biološke raznolikosti, očajnički nam trebaju bolje informacije o statusu i rasprostranjenosti vrsta. Naša studija je dokaz koncepta koji pokazuje da možemo otkriti DNK kukaca i kralježnjaka iz zraka prikupljenog u prirodnim uvjetima. To otvara mnoge uzbudljive mogućnosti za praćenje i otkrivanje vrsta, što bi nam moglo omogućiti sveobuhvatno praćenje biološke raznolikosti na velikim prostornim i vremenskim razmjerima- kazao je Rogers.

Znanstvenici su usporedili rezultate eDNA s tradicionalnim istraživanjima insekata, uključujući svjetlosne zamke za moljce, koje obično hvataju samo veće vrste insekata. Dok su tradicionalne svjetlosne zamke otkrile 48 vrsta moljaca, samo devet vrsta moljaca je otkriveno pomoću eDNA. Metoda eDNA bila je uspješnija u pronalaženju šireg raspona vrsta člankonožaca.

-Na samom smo početku istraživanja DNK u zraku. Tek smo nešto više tim putem zasada otkrilo o bakterijama, peludi i sporama, a čak smo i tamo samo zagrebali površinu. No samo zato što u ovome trenutku metoda ne radi savršeno, ne znači da se to neće ubrzo promijeniti. Potencijal je ogroman- smatra Rogers.

Europski vođe i članovi Europskoga parlamenta složili su se da je ulaganje u istraživanje i inovacije ključno za budućnost Europe te su ga ugradili u središte strategije Europa 2020. za pametan, održiv i uključiv rast. Obzor 2020. pomaže ostvariti taj cilj spajanjem istraživanja i inovacija i usmjeravanjem na tri ključna područja: izvrsnu znanost, industrijsko vodstvo i društvene izazove. Cilj je osigurati da Europa stvara znanost i tehnologiju na svjetskoj razini koje pokreću gospodarski rast. Financiranje EU-a za istraživanje na temelju prethodnih okvirnih programa već je udružilo znanstvenike i industriju iz Europe i cijelog svijeta radi pronalaženja rješenja za mnogobrojne izazove

.