Čak 66 % manjih zajmova ostvareno je putem nebankarskih financijskih institucija!

Iako banke i nebankarske financijske institucije imaju sličan udio na europskom tržištu, prema izvještaju Microcredit regulation in Europe: An overview 2020 većina manjih zajmova u Europi ostvarena je putem nebankarskih financijskih institucija. I to čak 66 posto! Građani Europe svakodnevno sve više posežu za brzim online zajmovima kad se suoče s nenadanim ili manjim novčanim poteškoćama. Pitamo se zašto.

Prisjetimo se kako je priča o mikrokreditiranju krenula: na svjetskoj, pa tako i na europskoj razini, kreditiranje manjim iznosima novca pojavilo se kao važan društveno-politički alat u borbi protiv socijalne i financijske isključenosti. Pomoću manjih kredita, do 25 000 eura, pomagalo se poduzetnicima u opstanku na tržištu. Filozofija tih manjih zajmova je da je pojedincu ponekad potrebno uistinu malo novčane pomoći kako bi izbjegao nezaposlenost te on, umjesto da postane „teret“ društva, postaje korisnim članom koji privređuje osnivanjem vlastite tvrtke ili spašavanjem već postojećeg poslovanja (socijalna i financijska uključenost).

Upravo u tom duhu 2006. godine Nobelovu nagradu za mir dobio je bangladeški prof. Muhammad Yunus, utemeljitelj koncepta mikrokredita, i to baš kreditnih linija za siromašne koji ne zadovoljavaju uvjete za klasične kredite banaka.

Sličan put sada prolaze i osobni brzi zajmovi od par stotina do nekoliko tisuća eura koji pojedincima pomažu onda kad im je novac najpotrebniji, kad do njega žele doći bez puno komplikacija u roku jednog dana i na taj način do iduće plaće prebroditi nenadane novčane poteškoće.

Mali zajmovi – neizravan pozitivan utjecaj na pojedinca

„Danas polovica manjih financijskih institucija u Europi (MFI – Microfinance Institutions) nudi osobne, male zajmove koji se razlikuju od poslovnih mikrokredita budući da nisu izravno usmjereni na aktivnosti koje se tiču stvaranja dohotka, već su dizajnirani za pokrivanje osobnih ili obiteljskih potreba. Mali zajmovi mogu imati neizravne pozitivne utjecaje na integraciju pojedinca na tržište rada, recimo ulaganjem u obrazovanje.“ – istaknuto je u izvješću Microcredit regulation in Europe: An overview 2020.

Proučavajući dalje spomenuti izvještaj doznajemo kako su „Brzi zajmovi stvoreni za osobe u nepovoljnom položaju i kućanstva s manjim prihodima koja žele financirati osobne projekte, projekte koji se tiču obiteljskog razvoja ili nužnosti koje proizlaze iz dnevnih potreba, privremenih ili nepredvidljivih okolnosti (npr. kućanskih ili zdravstvenih troškova). Cilj manjeg zajma je poboljšati financijsku i socijalnu uključenost korisnika.“

Dakle, 50 % europskih nebankarskih institucija koje nude brze zajmove svojim su se uslugama okrenule prema fizičkim osobama. Ti zajmovi su manji nego oni koje nudi banka. Realno, vrlo često su korisnici online zajmova u situaciji da zbog slabog kreditnog rejtinga niti ne mogu u banci dobiti kredit pa im online zajmovi pomažu brzo doći do potrebnog novca.

Najpopularniji su oni online zajmovi koji ne traže jamce ili neke dodatne garancije. Takvo poslovanje, jasno, korisniku znatno olakšava i ubrzava ostvarivanje zajma i brz dolazak do novca u roku od nekoliko sati do jednog dana.

Postavlja se pitanje čemu bi te osobe bile izložene da nema tih mogućnosti. Pored nešto ugodnije verzije privatnih pozajmica, tu su i ponude „uličnih kamatara“ kojima se pojedine osobe, nažalost, znaju obratiti za pomoć u teškim trenucima.

Ono što je važno istaknuti je da su brzi, manji zajmovi stvoreni za osobe koje hitno trebaju novac, ali isto tako ga imaju od čega i vratiti. Naime, online zajmovi koji ne traže niti garanciju niti jamaca na raspolaganju su samo korisnicima koji imaju redovita mjesečna primanja u obliku plaće ili mirovine (jedan od osnovnih dokumenata koji se prilaže je platna lista ili odrezak od mirovine).

Brzi online zajmovi

Pojačana digitalizacija društva usko je povezana s većom popularnošću brzih online zajmova. Naime, cijela priča oko online zajmova odvija se putem interneta i niti u jednom trenutku nije potreban susret uživo: od jasno predočene ponude i izračuna troškova (sve je jasno vidljivo pomoću online filtera koji se nalazi na internetskoj stranici zajmodavca), preko online predaje zahtjeva i prilaganja osnovnih dokumenta, do same realizacije manjeg zajma (uplata novca na korisnikov tekući račun).

Jasnoća i jednostavnost korištenja kredita i brzina isplate velike su prednosti sve popularnijih brzih, manjih online zajmova od nekoliko stotina do nekoliko tisuća eura. Stoga ne čudi što oni privlače mnoge građane Europe kad se nađu u novčanim nedaćama i trebaju pomoć do iduće plaće.

Registracija automobila s kojim se ide na posao, polaganje vozačkog ispita ili završetak tečaja koji omogućuju novo radno mjesto, plaćanje medicinskih usluga i plaćanje režija – sve su to razlozi radi kojih građani europskih država svakodnevno koriste online zajmove.

Umjesto da dođe do socijalne isključenosti, depresije, bolesti ili čak devijantnog ponašanja (prepuštanja opijatima, posezanja za kriminalom), građani Europe svoje financijske nedaće uspješno rješavaju pomoću manjih zajmova. Doživljavaju ih kao pomoć do iduće plaće – jako često pozajmljuju manje iznose od 100 do 500 eura na 30 dana. Svjesni su pristojbe koju trebaju platiti, ali smatraju je realnim troškom zbog uvjeta poslovanja. Budući da u zalog ne daju nikakve vlastite pokretnine i nekretnine, cijena pozajmice se pokazuje kao prihvatljiva i logična.

Konkretan primjer? Primjerice, za pozajmicu od 200 eura na 30 dana korisnik online zajma trebao bi platiti pristojbu od 30 do 50 eura, ovisno o državi i nebankarskoj instituciji, no za taj iznos pristojbe rješava novčani problem koji mu je u tom trenutku od životne važnosti.

Zaključujemo kako brzi zajmovi manjeg novčanog iznosa imaju važnu svrhu zalječenja financijskih rana onda kad je pojedincu potrebna hitna novčana pomoć i nisu trajno rješenje novčanih nedaća. Poput mikrokredita koji su spasili mnoge tvrtke od propadanja, online zajmovi spašavaju mnoge građane Europe kako bi s lakoćom i bezbolno prebrodili svoja novčana krizna razdoblja.

*Preuzmite i sami dokument koji je korišten u pisanju ovog priloga: Microcredit regulation in Europe: An overview 2020